Umjetnica među 100 FinTech najuticajnijih istraživača

Primjena blockchain tehnologije moguća je u veoma širokom spektru djelatnosti – od medicine i prirodnih nauka, kulture i umjetnosti, trgovine, turizma i saobraćaja, do javne uprave, ljudskih prava i demokratije

Kotoranka Ana Nives Radović odavno se opredijelila za način života koji je sličan onom koji danas prepoznajemo u nazivu digitalni nomad – kreće se, kako kaže, onim rutama na kojima joj se otvaraju nove prilike. Ti putevi, kojima uspješno brodi, doveli su je do pozicije na listi Top 100 FinTech najuticajnijih globalnih istraživača. Svjetski je priznata blockchain ekspertkinja i kripto matematičarka. U Crnoj Gori je poznata i kao ekonomska analitičarka, autorka edukativnih sadržaja i slikarka. Na pitanje čime se zapravo bavi, jer su neki od navedenih pojmova nepoznanica široj javnosti, Radović odgovara da je polje njenog istraživanja primjena blockchain tehnologije u lancu snabdijevanja, što je ujedno i tema njenih doktorskih studija, s posebnim akcentom na rješenjima za praćenje pomorskog transporta.
„Pružanje edukacije vezane za blockchain tehnologiju, koja obuhvata istraživanje matematičkih funkcija ove platforme, kao i pravni aspekt rješenja koja se na njoj razvijaju jeste ono čime se bavim već više od deceniju, a što je popularizovanjem priče o kriptovalutama po­stalo sve vidljivije, iako su one samo jedan mali, a meni najmanje interesantan segment u ovom smislu. Tačnije, u aprilu 2012. zamijenila sam dotadašnje dugogodišnje istraživanje monetarnih fenomena i primjene Bajesove analize strukturnih promjena odnosa svjetskih valuta istraživanjem kretanja vrijednosti bitcoina, korišćenjem ovog pristupa”, objašnjava Radović.
Prema njenim riječima, kao što je internet devedesetih godina počeo polako da ulazi u naše živote, a zatim ih je u potpunosti transformisao i neke procese učinio neuporedivim sa onima koji su se dešavali prije njegovog nastanka, tako i blockchain, od nečega što je za većinu ljudi i dalje nepoznanica, postaje ono na čemu će se ubrzo odvijati gotovo svi procesi koji danas koriste baze podataka.
„Primjena blockchain tehnologije moguća je u veoma širokom spektru djelatnosti – od medicine i prirodnih nauka, kulture i umjetnosti, trgovine, turizma i saobraćaja, do javne uprave, ljudskih prava i demokratije. Sve ovo ne znači da će pojedinci koji se bave ovim oblastima mo­rati da proniknu u suštinu blockchaina, kao što ni danas većina ljudi ne bi znala da objasni funkcionisanje internet protokola i servera, ali im to ne smeta da ga svakodnevno koriste”, kazala je ona.
Radović 2019. godine osniva FinTech Online Centar sa ciljem da edukaciju iz oblasti blockchaina učini dostu­pnijom u online formi. „Bio je to trenutak mog učlanjenja u FinTech Connector mrežu u Njujorku, kada sam stekla brojne kontakte zainteresovane za edukativni modul koji sam kreirala. Tada je, međutim, akcenat bio na organizovanju radionica uživo, što mi je zbog drugih obaveza često bilo neizvodljivo, pa sam odlučia da obuke držim putem interneta”, pojasnila je ona. Dodaje da je u početku broj polaznika bio toliki da je radionice mogla da organizuje kao dodatnu aktivnost, ali je već u 2020. broj zahtjeva za organizovanjem online edukacije naglo porastao, što je zahtijevalo da se tom poslu u potpunosti posveti.
„Edukacija se odvija kroz program koji čini po šest od ukupno 14 cjelina koje se mogu kombinovati prema intere­sovanjima i potrebama. Od ove godine sve traženije su prilagođene obuke za polaznike iz specifičnih profesija, u zavisnosti od potrebe za znanjima vezanim za tehnološki ili pravni aspekt u ovoj višedimenzionalnoj oblasti”, kaže Radović.
Na komentar da se čini da je oduvijek znala da „preuzme stvar u svoje ruke” i da nije „čekala na priliku, nego da ju je sama stvarala”, odgovara – „kad posmatram stvari sa ove vremenske distance, shvatam koliko je dobro nemati plan i ne projektovati budućnost na osnovu onoga što određeni trenutak pruža”.
„Počela sam da radim sada već davne 2004. u banci, a paralelno sa tim aktivno sam se bavila slikarstvom i, umjesto želje da biram, opredijelila sam se da kombinujući iskustva stečena na jednom polju prenosim na drugo polje. U nekoj kasnijoj fazi shvatila sam da određena znanja treba podijeliti sa drugima, kako u formi autorskih članaka i publikacija tako i u formi predavanja i radionica, jer takvi procesi traže konstantnu nadgradnju i neprestano učenje koje otvara nove vidike”, rekla je Radović.
Navodi da su s jedne strane edukacija i konferencije, a sa druge strane izložbe, zahtijevale neprestano kretanje, a ono je značilo i sticanje novih kontakata i otvaranje poslovnih prilika. „Odavno sam se opredijelila za način života sličan ovom koji danas prepoznajemo u nazivu digitalni nomad – krećem se onim rutama na kojima mi se otvaraju nove prilike”.
Radović od 2004. godine ima godišnje izložbe svojih slikarskih radova. Upitana postoji li „neka” matematika koja povezuje finansije, lijepe umjetnosti i biznise, ona kaže da NFT tehnologija, odnosno nezamjenjivi tokeni, koji su stvaralaštvu, ali i zaštiti umjetničkog rada, dali novu dimenziju, spajaju dvije stvari kojima je ona posvetila najviše vremena – blockchain i umjetnost.  
„Tokom odrastanja djelovalo je da će slikarstvo biti moj jedini životni izbor, no već kad sam kasnije shvatila da bez obzira na to koliko dobar rad mogu da stvorim, zapravo ne znam kako da ga prodam, otkrila sam da me jedino proučavanje ekonomije, a kasnije i prava, mogu uvesti u svijet biznisa. Od nekad jedne ili dvije izložbe godišnje već neko vrijeme nastojim da ih pripremam mnogo češće”, navodi Radović.
Postpandemijski povratak u galerije nakon skoro dvogodišnje pauze, kako dodaje, obilježila je projektom „Eight of the Eight”, koji se svakog 8. u mjesecu tokom osmomjesečnog perioda, od maja do decembra, održava na drugoj lokaciji, izlaganjem osam kompozicija radova.
„Već sada pripremam radove za izložbe zakazane od februara do oktobra naredne godine u znaku broja devet i u svemu tome mnogo više vremena i energije trošim na koncipiranje i ugovaranje nego na slikanje”, rekla je ona.

Odustajanje nije opcija

Radović kaže da suprotno ohrabrivanjima koja, vjeruje, svi često imaju priliku da čuju – kako nikada ne treba odustati, njen savjet jeste da se odustajanje ne doživljava kao poraz, već kao trenutak ličnog sazrijevanja, u kojem se shvata da je uzaludno gubiti vrijeme i energiju na ono što više ne može da se razvija, ne primjećujući šanse koje se u nečemu drugom otvaraju. „Svaki pojedinac u sebi ima ono čime svijetu može da podari novu vrijednost, ali okolnosti nekad učine da se to nikada ne ispolji. Zato ne gušite svoje talente i ne ograničavajte se samo na ono što vas u nekom trenutku okružuje. Iskoristite prednost interneta kao izlazak na tržište sa milijardama klijenata, među kojima će vaše znanje i rad prepoznati neko kome su potrebni, i na kojem ćete odmjeriti snage sa onima koji su vam stvarna konkurencija –  ne prepuštajući sud  o tome koliko vrijedite toksičnom okruženju”, poručila je ona.

(Visited 9 times, 1 visits today)