Sistemski pristup ekonomskom osnaživanju žena

U SCC smatraju da su uvođenje rodno odgovornog budžetiranja, operacionalizacija međunarodnog dokumenta za žensko preduzetništvo IWA 34 i uvođenje koncepta rodne ravnopravnosti u postupcima javnih nabavki tri najznačajnija segmenta dosadašnjeg i budućeg djelovanja

Sekretarijat Savjeta za konkurentnost (SCC) počeo je sa radom u februaru 2019. godine potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Vlade Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj. Misija SCC-a jeste da doprinosi unapređenju javno-privatnog dijaloga, jačanju konkurentnosti i stvaranju preduslova za što povoljniji poslovni ambijent u Crnoj Gori, prvenstveno kroz rad Savjeta za konkurentnost, ali i kroz uvođenje tzv. rodne misije ili aktivnosti koje doprinose stvaranju preduslova za povoljnije poslovno okruženje i ekonomsko osnaživanje žena.

SCC razumije i promoviše ekonomsko osnaživanje žena kao ključni alat za dostizanje rodne ravnopravnosti, kao proces koji zahtijeva horizontalan pristup, dijalog i kontinuirano aktivno učešće svih zainterovanih strana, kako bi rezultati bili vidljivi, opipljiviji za cijelo društvo, za demokratiju. Za postizanje rezultata neophodno je „orodnjavanje politika“, a SCC daje svoj doprinos, prije svega kroz aktivno učešće u izradi zakonskih, podzakonskih propisa i vladinih strateških dokumenata, ali i putem prikupljanja i analize podataka koji su na raspolaganju.

7 obuka organizovano je za oko 120 predstavnika ministarstava i organa uprave

Da bi se bolje razumio sistemski i horizontalni pristup, koji predstavlja i najefikasniji model djelovanja, SCC je u cilju „orodnjavanja“ politika u proteklom periodu intervenisao na većem broju akata: 

  • Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, sa fokusom na uvođenju definicije rodno odgovornog budžetiranja, definicije rodno budžetske izjave, budžetskog cirkulara sa rodnom dimenzijom i budžeta za građane sa rodnom dimenzijom;
  • Zakon o javnim nabavkama, sa fokusom na olakšavanju pristupa postupcima javnih nabavki za ženska preduzeća i modelom za pomovisanje rodne ravnopravnosti u preduzećima;
  • Strategija za razvoj ženskog preduzetništva, sa fokusom na pristupu finansijama, javnim nabavkama, umrežavanju, unapređenju vještina;
  • Strategija rodne ravnopravnosti, sa fokusom na jačanju rodnog budžetiranja, neprenosivog roditeljskog odsustva i medijskog pokrića iz rodne perspektive;
  • Strategija za unapređenje politika javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva, sa fokusom na unapređenju pristupa tržištima za žene koje upravljaju malim i srednjim preduzećima;
  • Uputstvo za procjenu uticaja propisa (RIA) na lokalnom nivou, uvedena je rodna dimenzija i pripremljeni su priručnik i brošura;
  • Strategija reforme javne uprave i Strategija za digitalnu transformaciju, uvođenje rodne integracije.

Kompleksnost dostizanja rodne ravnopravnosti, u ovom slučaju baziranoj na ekonomskoj snazi žena, jeste upravo neophodnost multiresornih aktivnosti i djelovanja na svim nivoima. Preduslov za to jeste dobra saradnja, sinhronizovano djelovanje, otvoren dijalog i razumijevanje sa ključnim partnerima koji dolaze iz javnog i privatnog sektora, ali i iz međunarodne zajednice. SCC iskustvo govori da je trenutak povoljan i da ga treba iskoristiti. U SCC smatraju da su uvođenje rodno odgovornog budžetiranja (ROB), operacionalizacija međunarodnog dokumenta za žensko preduzetništvo IWA 34 i uvođenje koncepta rodne ravnopravnosti u postupcima javnih nabavki tri najznačajnija segmenta iz prethodnog perioda, koja su jednako važna i za naredni period.

ROB je ključni alat za jednaku distribuciju javnih finansija za potrebe koje imaju žene i muškarci. Istraživanja pokazuju da žene u Crnoj Gori nijesu dovoljno uključene u proces kreiranja politika i budžeta, a njihova uključenost je važna jer omogućava integraciju ženske perspektive prilikom donošenja odluka. S tim u vezi, SCC je na zahtjev Ministarstva finansija analizirao Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i predložio izmjene koje omogućavaju sistemsko uređivanje rodno odgovornog budžetiranja u sistemu upravljanja javnim finansijama. Izmjene obuhvataju uvođenje definicije rodno odgovornog budžetiranja, definiciju rodno budžetske izjave, definiciju budžetskog cirkulara sa rodnom dimenzijom i budžet za građane sa rodnom dimenzijom. Da bi se zaokružio proces i obezbijedila nesmetana implementacija, SCC je pripremio podatke o budžetskom programu, analizu stanja sa fokusom na rodnim nejednakostima, mjere u okviru budžetskog programa sa analizom stanja, koje imaju za cilj da se smanji rodni jaz – nejednakost između žena i muškaraca, podatke o očekivanim rezultatima programa nakon realizacije predloženih mjera i rodne indikatore za praćenje rezultata i budžetskog programa. Razvijena je i metodologija za procjenu uticaja budžeta na rodnu ravnopravnost koja pomaže budžetskim korisnicima da unaprijede znanja o rodnoj analizi budžeta i uticaju budžeta na rodnu ravnopravnost. Metodologija obuhvata analizu troškova za zaposlene, analizu troškova za usluge i stvari, kao i analizu transfera (uključujući subvencije i grantove). Kako je uvođenje ROB-a relativno nova tema, koja zahtijeva konkretna znanja i vještine, SCC je u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i Ministarstvom finansija organizovao sedam obuka za više od 120 predstavnika 14 ministarstava i organa uprave. Na taj način doprinosi se da implementacija zakonskih izmjena zaživi u praksi i da u krajnjem dâ rezultate koji će se ogledati kroz smanjenje rodne neravnopravnosti u našem društvu.

Samo 40% žena koje vode biznise učestvovalo je na javnim tenderima, što je rezultiralo da veliki broj njih bude isključen sa tržišta

Na inicijativu SCC-a, a uz saglasnost Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) uveo je u crnogorski sistem, u julu 2021. godine, međunarodni dokument za žensko preduzetništvo IWA 34. Dokument daje ključne definicije koje se odnose na žensko preduzetništvo, a kako bi definicije bile razumljive široj javnosti, SCC je, uz podršku ISME, kreirao online upitnik za samoevaluaciju preduzeća. Popunjavanjem četiri upitnika firme mogu dobiti odgovore: da li je preduzeće u vlasništvu žene/žena, da li njime upravlja/upravljaju žena/žene, da li ga kontroliše/kontrolišu žena/žene i da li je preduzeće nezavisno. Kumulativnim ispunjavanjem sva četiri uslova, preduzeće zadovoljava uslove dokumenta MEST IWA 34. Popunjavanjem svakog od upitnika dobija se povratna informacija, a finalni rezultat, nakon popunjavanja upitnika, preduzeće dobija na e-mail adresu. Upitnici se koriste za samoevaluaciju, informativnog su karaktera i zasada ne predstavljaju osnov za sticanje bilo kakvih prava, niti iz njih proizilaze obaveze. Međutim, cilj je da se kroz dobijanje institucionalne podrške nastavi operacionalizacija ovog dokumenta kako bi preduzeća koja ispunjavaju kriterijume bila prepoznata i kako bi imala podsticaje kroz programe podrške, kreditne linije, javne nabavke i uopšte olakšan pristup finansijama.

SCC je u periodu od oktobra 2020. do januara 2021. godine sproveo istraživanje iz rodne perspektive i razvio Mapu puta za rodno odgovorne reforme investicione klime. Istraživanje je pokazalo da je samo 40% žena koje vode biznise učestvovalo na javnim tenderima, što je rezultiralo da veliki broj njih bude isključen sa tržišta zbog veličine biznisa, nedostatka informacija, nerazumijevanja procedura, nesposobnosti da se ispune zahtjevi ili slično. Tako je i jedan od ciljeva rada SCC-a postao unaprijeđenje pristupa javnim nabavkama za sve članove društva, uz uvjerenje da kreiranjem boljih preduslova da „ženska“ preduzeća učestvuju u javnim nabavkama ojačavamo žensko preduzetništvo i ekonomiju uopšte.

Zahvaljujući razumijevanju i podršci Ministarstva finansija, pored navedenih intervencija s aspetka rodne ravnopravnosti na zakon i strategiju o javnim nabavkama, SCC je razvio upitnik za samoevaluaciju rodne ravnopravnosti u kompanijama i ponudio Katalog mjera za unapređenje rodne ravnopravnosti. Na ovaj način mogu se, sa ciljem povećanja učešća žena, relativno uspješno targetirati sektori gdje dominiraju muškarci – transport, građevinarstvo, informacione i komunikacione tehnologije, koje u principu imaju ugovore visokih vrijednosti u javnim nabavkama.

Da bi se širili znanje i svijest o značaju rodne ravnopravnosti, posebno kroz ekonomsko osnaživanje žena, SCC izrađuje brošure, informatore, priručnike, ali i aktivno promoviše temu putem društvenih mreža i ostalih kanala komunikacije.

(Visited 12 times, 1 visits today)