Stereotipi su česta barijera za ulazak žene u biznis

Asocijacija poslovnih žena Crne Gore i Udruženje preduzetnica Crne Gore duže od decenije ohrabruju i podstiču žene da se bave biznisom. Izgradnja podsticajnog poslovnog ambijenta i sistemska institucionalna podrška ženskom preduzetništvu realizovana u saradnji sa predstavnicima biznis zajednice, predstavlja model koji je pokazao rezultate i treba ga primjenjivati i u narednom periodu.

Asocijacija poslovnih žena Crne Gore „Poslovna žena” formirana je 2009. godine, kao prvo profesionalno udruženje koje okuplja žene preduzetnice i menadžerke u našoj zemlji. Osim umrežavanja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, cilj Asocijacije jeste da pruži aktivan doprinos ekonomskom osnaživanju žena i pomogne u procesima izgradnje ambijenta koji će biti podsticajan za razvoj i poslovanje preduzeća u vlasništvu žena, kao i za veće učešće žena na menadžerskim i lide­rskim pozicijama. Dvanaest uspješnih poslovnih žena i Unija poslodavaca Crne Gore, uz podršku GIZ-a, osnovali su Udruženje. Ono danas okuplja više od 150 članica iz cijele Crne Gore. Ljubica Kostić-Bukarica, predsjednica Asocijacije, podsjeća da su na početku rada svjedočili postojanju brojnih stereotipa i tradicionalnih obrazaca ponašanja, koji su otežavali poslovne inicijative žena i uticali da odustaju od ulaska u vode preduzetništva. Neravnopravno učešće žena u ekonomskoj areni, kako dodaje, ogledalo se i kroz duže vrijeme potrebno za pokretanje biznisa, ali i za prihvatanje od ostalih aktera poslovne zajednice. „I kada je profesionalni razvoj u pitanju, situacija je bila identična. U svakodnevnoj borbi da ispoštuju krute društvene norme i maksimalno usklade svoje porodične i profesionalne obaveze, žene su najčešće u drugi plan stavljale svoje lične želje i ambicije i uglavnom birale poslove koji nose manji nivo opterećenja i isključuju ulaganja u razvoj karijere”, kaže Kostić-Bukarica.

Cilj Asocijacije jeste da pruži aktivan doprinos ekonomskom osnaživanju žena i pomogne izgradnji ambijenta koji je podsticajan za ženska preduzeća

Govoreći o ključnim problemima sa kojima se susreću žene u biznisu, Kostić-Bukarica navodi da uspješnost i održivost poslovanja u prvom redu, uz stabilnost poslovnog ambijenta, zavise od regulatornog okvira koji treba da je adekvatan, odnosno predvidiv i podsticajan za pokretanje novih i razvoj postojećih preduzeća u vlasništvu žena. „Takođe, važan preduslov je i vlasništvo nad imovinom, koja se u Crnoj Gori u više od 90% slučajeva vodi na muške srodnike, što ženama predstavlja svojevrsnu prepreku za pristup finansijama, jer im onemogućava da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava neophodnih za započinjanje ili razvoj biznisa. Tako imamo situaciju da muškarci za osnivanje preduzeća najčešće koriste kreditna sredstva komercijalnih banaka, dok žene ulažu sopstvena sredstva ili ih obezbjeđuju kroz državne programe podrške start-up biznisu i dostupne linije IRF-a”, objašnjava ona. Dodaje i da su žene prvenstveno vlasnice mikro i malih, a rjeđe i srednjih preduzeća, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na kolege muškarce kad je tržišna utakmica u pitanju. Iako ih karakteriše sklonost ka regularnom poslovanju, Kostić-Bukarica kaže da je pri­mjetno da žene u većoj mjeri ulaze u sivu ekonomiju, što je često rezultat manjka poreskih olakšica u prvim godinama poslovanja, kao i brojnih nameta, taksi i drugih davanja koja znatno opterećuju njihovo svakodnevno poslovanje.

Poreske olakšice
Prema njenim riječima, usljed aktuelnih globalnih dešavanja, od kreatora politika i donosilaca odluka očekuju se proaktivno djelovanje i strateški pristup svim pitanjima od interesa za održivost preduzeća i očuvanje zaposlenosti. To uključuje i posebne mjere koje treba kreirati s ciljem podrške poslovanju žena preduzetnica, uz uvažavanje rodne dimenzije ključnih prepreka s kojima se one suočavaju u svakodnevnom radu.
„Podrška koja bi bila posebno značajna i vrlo podsticajna za žene koje razmišljaju da pokrenu biznis jeste i već pomenuto uvođenje poreskih olakšica za žene preduzetnice u prvim godinama poslovanja. Zato se nadam da će inicijativa tim povodom pokrenuta od strane UPCG uskoro dobiti zeleno svjetlo Savjeta za konkurenost. Neophodno je opredijeliti i veći iznos sredstava za mjere nefina­nsijske podrške, treba pokrenuti osnivanje ženskog biznis inkubatora i biznis huba, podržati rad biznis centara, uz širenje kapaciteta za poslovanje i poslovne susrete žena preduzetnica”, smatra Kostić-Bukarica.
Ocjenjuje da se, za razliku od dobre prakse IRF-a, većina komercijalnih banaka još uvijek oglušuje na zahtjeve ove vrste klijenata i da ne pokreće posebne kreditne linije namijenjene preduzećima u vlasništvu žena, poput onih koje godinama postoje u zemljama okruženja. Dodaje i da brojna istraživanja pokazuju da preduzeća u vlasništvu žena spadaju u kategoriju najsigurnijih klijenata raznih grupa investitora.
Kostić-Bukarica kaže da je u odnosu na vrijeme kada je Asocijacija osnovana biznis ambijent u Crnoj Gori zna­tno povoljniji i za pokretanje i razvoj ženskog biznisa. „O tome najbolje govori 24,45%  svih mikro, malih i srednjih preduzeća koja se nalaze u većinskom vlasništvu žena, što je podatak za ovu godinu. Dati podatak ukazuje na velike promjene, posebno ako imamo u vidu stanje iz 2011. godine, kada je tek svako deseto preduzeće u našoj zemlji bilo u vlasništvu žena (9,6%)”.
„Izgradnja podsticajnog poslovnog ambijenta i sistemska institucionalna podrška ženskom preduzetništvu rea­lizovana u saradnji sa predstavnicima biznis zajednice, predstavlja model koji je pokazao rezultate i treba ga primjenjivati i u narednom periodu”, smatra ona.

Rušenje stereotipa
Kao jedan od ključnih doprinosa Asocijacije razvoju že­nskog preduzetništva u Crnoj Gori Kostić-Bukarica izdvaja prvu kreditnu liniju za žene u biznisu, koju je IRF kreirao 2010. godine, na inicijativu ovog udruženja.
„Asocijacija je kroz brojne projekte realizovane na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou uključila veliki broj žena i pružila im edukativnu, motivacionu i podršku u vidu umrežavanja, koje je izuzetno značajno za razmjenu znanja, informacija, iskustava, ideja, kao i za poslovnu saradnju. Poseban izazov i doprinos vidimo u podizanju svijesti samih žena, razotkrivanju i rušenju stereotipa, koji su česta barijera za ulazak u biznis”, kaže ona.
Kostić-Bukarica navodi da Asocijacija intenzivno i konti­nuirano radi na promociji ženskog preduzetništva i rodne ravnopravnosti. Učešćem u radu Savjeta za konkurentnost i radu Poslovnog savjeta Glavnog grada, kao i kroz članstvo u radnim grupama za izradu brojnih strateških dokumenata, Asocijacija je pružila veliku pomoć pri koncipiranju programa i politika kojima se unapređuje poslovni ambijent i pruža podrška ženama u biznisu.
Osim brojnih obuka, treninga i programa mentorstva, Asocijacija je 2016. godine, u saradnji sa Biroom za podršku biznis zajednici Glavnog grada, osnovala Biznis savjetovalište za žene i mlade, kroz koje je prošao izuzetno veliki broj i postojećih i potencijalnih preduzetnica. U saradnji sa ženskim poslovnim udruženjima iz Grčke, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Turske, Albanije i Bosne i Hercegovine, osnovali su Balkansku žensku koaliciju, a članice su Asocijacije poslovnih žena Mediterana (AFAE­MME) i Svjetskog udruženja poslovnih žena (FCEM).
Preduzetništvo kao stil života
„Preduzetništvo je moj stil života”, kaže Edita Dautović, predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore. Njena želja je da žensko preduzetništvo postane stil života svake žene koja se odluči da započne sopstveni biznis. Promoviše inovacije, socijalno preduzetništvo i žene u biznisu s misijom da poveća njihov broj u Crnoj Gori. Karijeru shvata kao progresivnu putanju – podstiče žene kroz sve aktivnosti kojima se bavi, trudeći se da kroz sve domene svog djelovanja šalje samo poruke pozitivnosti, osnaživanja, ali i poruku rečenice koju je često slušala dok je odrastala: „Sve se može kad se hoće“.
Dautović kaže da su joj se život i način razmišljanja promijenili 2009. godine kada je na poziv Zanatske komore Koblenc i Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore otputovala u Drač, gdje sa kroz aktivnosti projekta za države Zapa­dnog Balkana razgovaralo o tome da treba posvetiti veću pažnju ženama u preduzetništvu, zanatstvu i svim sferama interesovanja i djelovanja žena. Jedan od cilje­va projekta „Zapadni Balkan” bio je formiranje nacionalnih udruženja, pa je 11 uspješnih preduzetnica 3. ma­rta 2009. godine osno­valo Udruže­nje preduze­nica Crne Gore. „Udruženje nastoji da ohrabri žene da pronađu ličnu motivaciju i da se uklju­če u preduzetničke aktivnosti. Danas, poslije trinaest godina postoja­nja, naši partne­ri iz Koblenca smatraju da smo naja­ktivnije udruženje i da smo pouzdan i siguran partner ne samo njima nego i našoj državi i regionu, pa i šire”, kaže Dautović.
Ona smatra da je administracija ključni problem sa kojima se susreću žene u biznisu. „Možda će zvučati kao kliše – admi­nistracija, administracija i administracija, ali zaista je tako. Koliko je sjajnih ideja u samom startu, zbog papirologije, osuđeno na propast ili nije nikad ni pokrenuto. Žene u Crnoj Gori uglavnom se bave uslugama i proi­zvodnjom. Uspijemo kao udruženje da ih motivišemo i osnažimo, ali nailazimo na odrđene barijere”, kaže Dautović.
Prema njenim riječima, postoji disbalans: s jedne strane –  podsticajne mjere, a s druge strane – ćutanje administracije i neupućenost određenih službi. „Onda nam preduzetnice gube samopouzdanje i želju za pokretanjem biznisa”, navodi Dautović.

Ambiciozna i uporna žena danas može uspjeti, ali će preći teži put u odnosu na muškog kolegu i platiti veći ceh

Garantno-štedni fond
Ona naglašava da je preduzetnicama potrebna dodatna podrška u smislu određenih grantova, te da je potrebno osnovati garantno-štedni fond, koji bi bio direktna podrška i kolateral za žene.
Dautović smatra da je Crna Gora na dobrom putu i da je napravila veliki iskorak u odnosu na neke zemlje regiona, pa i Evrope, kada je u pitanju emancipacija žena i ukupno učešće žena u društvenom, ekonomskom i političkom životu. „Ne treba se tu zaustavljati. Osim strategija i dokumenata koji su potrebni za razvoj preduzetništva, treba da se opredijele i neka sredstva. U toku je rodno budžetiranje, pa tu očekujemo, takođe, neki vid podrške i konkretizaciju određenih stvari”, rekla je ona.
Dautović tvrdi da se još favorizuju muškarci u poslovnom svijetu, ali i da biznis više nije samo muški teren. „Ambiciozna i uporna žena danas može uspjeti, ali će preći teži put u odnosu na muškog kolegu i platiti veći ceh. Moramo izaći iz  patrijarhalnih okvira, prevazići stereotipe o podjeli poslova na muške i ženske”, poručuje ona.
Dautović ukazuje i da se poslovno okruženje u kome preduzetništvo danas funkcioniše znatno razlikuje od onog u prošlosti. „Položaj žena u poslu u Crnoj Gori tokom posljednjih desetak godina promijenio se u pozitivnom smislu. Međutim, postoje djelatnosti, zanimanja i oblasti društvenog i političkog života gdje je učešće žena i dalje malo zastupljeno”, upozorava ona.
Dautović kaže da preduzetništvo svoju reafirmaciju doži­vljava u zemljama koje se vraćaju otvorenoj tržišnoj privredi, što je slučaj i sa Crnom Gorom. Ono je u tim društvima, kako dodaje, nada za hiljade muškaraca i žena koji su bez posla i koji žele da pokrenu sopstveni biznis i tako riješe problem egzistencije svoje porodice, te da daju doprinos bržoj promjeni privredne strukture i definitivnom napuštanju zaostalosti i siromaštva.

Lična motivacija
Dautović navodi da Udruženje preduzetnica Crne Gore ohrabruje sve žene da pronađu ličnu motivaciju i da se uključe u preduzetničke aktivnosti. „Preduzetnice znaju da će kod nas dobiti najbolje savjete za poslovanje, počev od izbora djalatnosti i ideje za pokretanje sopstvenog biznisa, raznih vrsta obuka do kvalifikacija, registracije biznisa, informacija koje su važne za posao, plasiranja roba i usluga na tržištu, unapređenja poslovnih odnosa i kontakata”, kaže ona.
Dautović ističe da bi za privredu od ogromne koristi bilo  kada bi veći broj žena bio ohrabren da pokaže svoje sposobnosti u postojećim preduzećima ili da osnuje so­pstveno preduzeće. Ona poručuje da će se Udruženje kojim rukovodi i dalje zalagati za razvoj ženskog preduzetni­štva na nacionalnom i regionalnog nivou. „Povezivaćemo ženska preduzeća koja su inovativna i fleksibilna, ali i osjetljivija na krize koje u posljednje vrijeme pogađaju cijeli svijet”, kaže Dautović, navodeći da treba revidirati koncepte za podsticanje ženskog preduzetništva i gara­ntovati preduzetnicama bolji pristup finansijskim sredstvima i kreditima kroz posebne kreditne linije.
„Radićemo na stvaranju mogućnosti prekograničnih privrednih kontakata i podrške. Zajedno sa donosiocima odluka na lokalnom i nacionalnom noivou, ali i na regiona­lnom, možemo postići više za žensko preduzetništvo, za  njegovu afirmaciju i njegovu ulogu u društvu. Ostvarimo te ciljeve zajedno”, kazala je Dautović.

(Visited 22 times, 1 visits today)