Poslovna jednakost žena i muškaraca korisna je za crnogorsku ekonomiju

Potreban je dodatni sinhronizovani pristup institucija usmjeren na uklanjanje barijera koje remete ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena Crne Gore, u smislu pristupa i informacijama i tržištu, razvoja ljudskih resursa i liderstva, te inovacija i tehnologija

Investiciono-razvojni fond (IRF) stožer je crnogorske ekonomije i najznačajniji partner privredi. Programima kreditne podrške IRF investirao je u crnogorsku ekonomiju preko 1,7 milijardi eura kroz više od 4.400 projekata, dok je u aktuelnom portfoliju ove finansijske institucije više od 3.100 klijenata. IRF je prva finansijska institucija koja je ponudila programe podrške za žene u biznisu. Direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović navodi da je IRF danas ključni agent u obezbjeđivanju finansijske inkluzije žena, lider i faktor promjena, koji doprinosi oslobađanju ženskog potencijala i ekonomskom osnaživanju žena. Prema njenim riječima, u IRF-u nastoje da kroz namjenske kreditne linije za žene u biznisu stvore mogućnosti za realizaciju inovativnih i kreativnih biznis ideja, a kroz promotivne aktivnosti da afirmišu i slave primjere dobrog ženskog preduzetništva kako bi osnažili druge žene za akciju.

Koji su programi IRF-a namijenjeni ženama? Šta je njihov ključni cilj?

Trenutno u ponudi imamo kreditne linije za unapređenje ženskog preduzetništva, kao i mikrokredite za žene u biznisu i startupove. Podrška se odnosi na nabavku nedostajućih osnovnih i obrtnih sredstva, a kamatne stope za ove aranžmane najpovoljnije su na tržištu, posebno u opštinama sa indeksom razvijenosti ispod državnog prosjeka. Krajem prošle godine prepolovili smo kamatne stope za kreditne linije za ženske biznise, relaksirali kreditne uslove i obezbijedili najpovoljnije uslove za sve žene koje žele da otpočnu sopstveni biznis Ili unaprijede postojeći. Dešavanja na globalnom tržištu utiču na trendove prilagođavanja uslovima naših međunarodnih finansijera, ali su i dalje naše kamatne stope u sferi ženskog preduzetništva niske i ubjedljivo najpovoljnije na tržištu. Dodatno, kampanja „Ona Pokreće Biznis” doprinijela je da su danas brojke znatno veće u smislu kreditnih odobrenja.  Od 1. januara do kraja oktobra ove godine ženama u biznisu  odobreno je preko 14 miliona eura kroz više od 115 finansijskih aranžmana, što je 350% veći iznos u odnosu na uporedni period 2021. godine.

Priča o ženskom preduzetništvu ne može se pričati bez rodne jednakosti

Iz iskustva korisnica programa IRF-a, koji su najveći problemi sa kojima se žene suočavaju u biznisu?

Uz nesporne strukturne, ekonomske i druge izazove za razvoj ženskog preduzetništva, iskustva naših klijentkinja ukazuju na potrebu promjena u smislu snažnije finansijske inkluzije i uklanjanja barijera za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena. Izuzetno mali broj žena u Crnoj Gori ima nepokretnosti u vlasništvu, zbog čega smo i omogućili olakšano finansiranje bez čvrstog kolaterala za žene preduzetnice koje žele da unaprijede biznis. Potreban je dodatni sinhronizovani pristup institucija usmjeren na uklanjanje barijera koje remete ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena Crne Gore, u smislu pristupa i informacijama i tržištu, razvoja ljudskih resursa i liderstva, te inovacija i tehnologija. Cijenim da je nužno djelovati i u segmentu povećanja zastupljenosti žena na izvršnim i rukovodećim pozicijama u velikim preduzećima, u privatnom i javnom sektoru, te segmentu intenziviranja programa kojima se žene osnažuju da preuzmu upravljačke uloge u svim sektorima, uz dodatno unapređenje politike i strategije rodne ravnopravnosti radi prevazilaženja razlika u zaradama žena i muškaraca.

Jesu li crnogorski normativni okvir i poslovno okruženje dovoljno podsticajni za žene koje žele da se bave biznisom, bilo kao dio upravljačke strukture ili kao vlasnice firmi? Postoji li prostor za unapređenje?

Postojeći zakonski okvir stimulativan je za žensko preduzetništvo, ali je potreban snažniji učinak u smislu unapređenja, kao i implementacije postojećih rješenja. Primjena zakona i mjera za postizanje rodne ravnopravnosti ostaje veliki izazov. Vjerujem da primjena Agende ekonomskog osnaživanja u Crnoj Gori, koju je IRF inicirao u saradnji sa Skupštinom Crne Gore, ima potencijal da bude važan iskorak na tom putu. Na principima sadržanim u Agendi moramo da stvaramo nove društvene i ekonomske vrijednosti u Crnoj Gori – da povećamo broj žena u upravljačkim strukturama, riješimo pitanje jaza u pogledu zarada, obezbijedimo bolji pristup finansijama. Agenda u tom smislu, između ostalog, definiše i niz ciljeva koji treba da rezultiraju konkretnim i mjerljivim učincima.

Koliko su ustaljeni kulturni, društveni i socio-ekonomski obrasci smetnja za uspješnu realizaciju programa IRF-a koji su namijenjeni ženama? Kome je potrebnija emancipacija – muškarcima ili ženama?

Emancipacija je potrebna cijelom društvu i poželjno je da muškarci i žene zajednički preuzmu odgovornost, naprave otklon od tradicionalnih okvira i stega, u smislu iskoraka u pravcu savremenih civilizacijskih vrijednosti – sve u cilju snaženja ekonomskog razvoja naše ekonomije. Kao društvo moramo mijenjati tradicionalne obrasce ponašanja kada je, recimo, princip nasljeđivanja u pitanju, kako bismo stvorili mogućnosti da žene i muškarci u Crnoj Gori i u „preduzetničku trku” krenu sa istih startnih pozicija, a imajući u vidu činjenicu da je upravo neposjedovanje kolaterala jedna od ključnih barijera ženama u biznisu. Priču o ženskom preduzetništvu ne možemo pričati bez rodne jednakosti.

14 miliona eura odobrio je ove godine IRF ženama u biznisu

Šta bi crnogorskom poslovnom okruženju moglo da donese više žena u biznisu, na  upravljačkim pozicijama ili u vlasničkoj strukturi?

Posljednji podaci pokazuju da u Crnoj Gori imamo oko 6.000 „ženskih preduzeća”, što je 21% svih preduzeća u državi. Zabrinjava, međutim, podatak da uprkos porastu broja preduzeća, stagnira broj onih koja su u vlasništvu žena, pa je i dalje njihov broj na nivou ispod 14%, kao i prije pet godina. Imajući u vidu činjenicu da su žene u Crnoj Gori dominantnije u strukturi stanovništva, kao i u strukturi visoko obrazovanih, ove razlike snažnije dolaze do izražaja. Prema najnovijim istraživanjama, kada su u pitanju aktivna preduzeća u Crnoj Gori, svega 6,77% njih ima žene na čelu upravljačkih struktura, što je pokazatelj pogoršanja ekonomskog položaja žena i sveprisutnih patrijarhalnih i tradicionalnih tendencija u društvu. Dodatno, podaci ukazuju i na znatne razlike u prihodima žena i muškaraca. Sve to na površinu izbacuje problematične sistemske rodne razlike koje postoje u Crnoj Gori. S druge strane, sva relevantna istraživanja pokazuju da snažnija uključenost žena u ekonomske tokove ima značajne efekte na rast BDP-a, veću produktivnost i profitabilnost. Dakle, jednakost žena u poslovnom svijetu bila bi od višestruke koristi za crnogorsku ekonomiju, pa je snažno opredjeljenje IRF-a da bude vjetar u leđa svim ženama i kompanijama u kojima su žene na rukovodećim pozicijama ili vlasnice biznisa.

Opredjeljenje IRF-a jeste da bude vjetar u leđa svim ženama i kompanijama u kojima su žene na rukovodećim pozicijama ili vlasnice biznisa

Koliko je to što je žena na upravljačkoj poziciji u IRF-a uticalo na kreiranje proaktivnih politika i programa namijenjenih mladima i ženama u biznisu i na generalno drugačije programiranje Fonda?

Po pitanju postavljanja prioriteta i programiranja u IRF-u fokus smo stavili na snažniju promociju i afirmaciju programa usmjerenih na mlade i žene. Kada je u pitanju osnaživanje ženskih biznisa, tokom protekle dvije godine, otkada sam na čelu IRF-a, aktivnosti su tekle u više pravca. Osnažili smo programe za žene u biznisu kroz prepolovljavanje kamatnih stopa, produženje ročnosti i stvaranje uslova da za dio linija omogućimo kreditiranje uz meki kolateral. Činjenica da sam prva žena na čelu IRF-a dodatno obavezuje, pa smo tokom prethodne dvije godine uspostavili pun rodni paritet u top-menadžmentu i na nivou cijele rukovodeće strukture.  U rukovodećem timu IRF-a, čiji sam dio, rodni paritet, znanje, posvećenost i odgovornost jesu formula uspjeha. A da je jednaka zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama formula uspjeha, najbolje govori godina za nama, u kojoj smo ostvarili najbolji poslovni rezultat u posljednjoj deceniji, osnažili instituciju, oformili nova strateška partnerstva i međunarodno afirmisali IRF kroz članstvo i aktivnosti u globalnoj koaliciji državnih razvojnih banaka „Finance in Common”.

Ona pokreće biznis

Radović je posebno ponosna na učinak IRF-a u partnerstvu sa Skupštinom Crne Gore i uz podršku ambasada Francuske, Evropske unije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, u segmentu ekonomskog osnaživanja žena, kao generatora ekonomskog razvoja. „Zajednički smo pokrenuli kampanju „Ona Pokreće Biznis”, s ciljem uklanjanja barijera koje remete ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena Crne Gore i dodjele priznanja i grantova ženama koje su tokom pandemije svojim preduzetničkim aktivnostima dale doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji crnogorske ekonomije. Saradnja sa Skupštinom i relevantnim međunarodnim adresama rezultirala je i usvajanjem Nacionalne agende za ekonomsko osnaživanje žena, u martu ove godine. Jedan od konkretnih ciljeva jeste povećanje zastupljenosti i liderstva žena na upravljačkim pozicijama u velikim preduzećima, u privatnom i javnom sektoru, prevazilaženje razlika u zaradama žena  i muškaraca, i prevencija nasilja i rodno zasnovane diskriminacije na radnom mjestu, kroz zakonska rješenja, u skladu sa evropskim direktivama i međunarodnim konvencijama”, poručila je ona.

(Visited 26 times, 1 visits today)