Seosko gazdinstvo Samelova koliba rezultat je ljubavi prema prirodi, tradiciji i zajedničkom radu. Na našem katunu, u srcu nacionalnog parka Prokletije, vidjeli smo priliku da sa posjetiocima podijelimo ljepotu autentičnog seoskog života, a ujedno i da ostavimo nešto vrijedno budućim generacijama, kaže vlasnica Ermina Redžematović, koja sa suprugom i djecom vodi eko-katun udaljen oko 15 kilometara od Plava.
„Seoski turizam nam je omogućio da spojimo ljubav prema prirodi sa našim porodičnim vrijednostima. Planinski predio u kojem se nalazi Samelova koliba uvijek nas je podsjećao na jednostavniji način života, u kojem je svaki trenutak posvećen brizi za zemlju i brizi jednih za druge. Poslujemo već nekoliko godina. Svaki novi gost za nas je prilika da prenesemo iskustvo koje podsjeća na dublju povezanost sa prirodom i jednostavnošću“, kazala je ona.
Redžematović kaže da je podrška porodice temelj svega što rade, te da je Samelova koliba porodični projekat.
„Pored prelijepe prirode Prokletija, naše domaćinstvo nudi bogat i autentičan seoski doživljaj, koji uključuje razne aktivnosti i sadržaje. Gosti mogu da uživaju u tradicionalnom smještaju autentičnog stila, koji im pruža udobnost i komfor“, rekla je ona, napominjući da u kuhinji koriste svježe i lokalne namirnice.
Pojašnjava da sa UNDP-om sarađuje u okviru projekta koji pruža podršku ženama u ruralnom području. Njena uloga u projektu jeste da kao žena koja se već godinama bavi seoskim turizmom, pruži podršku ženama u ruralnom području koje počinju ili planiraju da počnu da se bave tom djelatnošću.
Domaćinstvo Šekularac nalazi se u katunu Suvodo nadomak Nacionalnog parka Biogradska gora. Kao i većini domaćinstava iz tih krajeva i Šekularcima je osnovna djelatnost stočarstvo, a osim toga bave se i poljoprivredom i pčelarstvom. Katun Suvodo vidjeli su kao dobru poslovnu priliku za bavljenje seoskim turizmom, koju je ova sedmočlana porodica, uz prilježno zalaganje svih članova, pametno iskoristila.
Danka Šekularac, koja je po vokaciji saobraćajna inženjerka, u seoskom turizamu prepoznala je poslovnu priliku kojom bi mogla da očuva i porodičnu tradiciju izdizanja na katun. „Prije svega motivaciju za pokretanje biznisa dobila sam od Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Prokletije i Komove. Jelena Krivčević i njen tim glavni su krivci za to. A, potom, i jedna realna priča, zadovoljstvo, uspomene i strast koju mi kao porodica gajimo prema našem katunu i Bjelasici“, rekla je ona.
Šekularac pojašnjava da se seoskim turizmom bave od 2017. godine. „Crna Gora je zemlja divlje ljepote, dobre trpeze i veoma ljubaznih domaćina“, kaže ona. Ističe da je za bavljenje seoskim turizmom veoma bitna podrška porodice. „Porodica je glavni adut u ovom poslu. Što bi se reklo – sloga kuću gradi“.
Šekularac kaže da turistima nude poseban doživljaj, jer gosti postaju članovi porodice. „Dijelimo životno iskustvo i naš način življenja. Dijelimo tradiciju i katunski život. Nezaobilazna je i naša tradicionalna kuhinja“, navodi ona.
Šekularac pojašnjava da je svaka podrška koja je realizovana na pravi način dobra, dodajući da je UNDP „uvijek tu za mlade ljude i domaćinstva kao što je katun Suvodo“. „Hvala im što nam uvijek daju vjetar u leđa“.
Porodica Hadži počela je da se bavi maslinarstvom 2012. godine, kada su podigli prvi zasad u podnožju Dečića, nadomak Tuzi. Fabriku za preradu maslina porodica Hadži otvorila je 2022. godine, kada je osnovala i kompaniju Lučka d. o. o., čija je izvršna direktorica Selma Hadži. Fabrika posjeduje najsavremeniju opremu za preradu, pakovanje i skladištenje ekstra djevičanskog ulja i prva je regionalna uljara u kontinentalnom dijelu Crne Gore.
„U kreiranju i vođenju kompanije najvažnija je podrška porodice. Od početka imam veliku podršku, prije svega svog supruga, koji je vjerovao u mene. Tu je i naša šira porodica koja je kod nas zaposlena. Danas nije lako naći dobrog radnika, tako da je kod nas porodica glavna karika i tajna našeg poslovnog uspjeha. Imamo podršku i razumijevanje i naše lokalne samouprave“, kaže Selma Hadži.
Pojašnjava da su u njenoj kompaniji znali da entuzijazam i ljubav nijesu dovoljni da bi se postigao uspjeh, pa su se uporedo sa svakodnevnim radom u maslinjaku edukovali i obilazili su sve značajnije sajmove maslinarstva u regionu. Danas su u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju, koja podrazumijeva kontinuirano održavanje maslinjaka na prirodnoj osnovi, bez upotrebe pesticida.
„Prednost domaće proizvodnje jeste činjenica da mi za svoj proizvod i njegov kvalitet možemo garantovati. Sve više je potrošača koji žele izvršiti porudžbinu i kupiti domaći organski proizvod direktno od proizvođača, bez posrednika, što je po sebi i garancija i zaštita od nepoznatog ili nebezbjednog proizvoda“, rekla je ona.
Selma Hadži kaže da njena firma tržištu nudi ekstra djevičansko maslinovo ulje Lučka, koje je sertifikovano na Svjetskom institutu za maslinu u Atini. U ponudi je i melem od maslinovog ulja i smilja, a proizvode i prvi crnogorski ekstrakt od lista masline, koji će se brzo naći u prodaji.
Kuća Kljajića, u selu Lubnicama kraj Berana, nakon vijeka postojanja, dobila je novu namjenu – 2015. godine postala je smještajni objekat seoskog gazdinstva, koje se osim poljoprivredom bavi i turizmom. Šarm stoljetnice i vrijedne ruke Maje Kljajić, njenog supruga i njene djece, vrlo brzo postali su uspješna poslovna priča.
„Naslijedili smo drvenu porodičnu kuću, koja je u tom trenutku bila stara oko jednog vijeka. Suprug je obilazeći gradove bivše Jugoslavije i Evropske unije imao priliku da vidi da su kuće slične arhitekture i sličnih godina starosti iskorišćene kao turistički objekti za izdavanje“, priča Maja Kljajić i pojašnjava da im je to dalo ideju da pokušaju nešto slično. Dodaje da su 2015. godine počeli da izdaju kuću, a ponudu su upotpunili domaćom tradicionalnom hranom.
Kljajić priznaje da na početku nije vjerovala da će njihova zamisao uspjeti, ali da njen suprug i djeca jesu. „Moram priznati da ni okruženje nije bilo oduševljeno idejom i da smo se susretali sa komentarima da neće biti zainteresovanih turista koji bi došli na selo i platili da tu borave“, kaže ona.
Od konkurencije razlikuju se po tome što nude smještaj u kući osobene arhitekture i istorije. „Ovakve kuće su rijetkost na ovim prostorima. Smatram da je to veliki plus i nešto što zasigurno drugi nemaju. Hrana koju nudimo domaća je i proizvedena je na našem imanju, a moj suprug i sin sertifikovani su organski proizvođači meda i pčelinjih proizvoda i to privlači veliku pažnju turista“, rekla je ona. Od drugih se razlikuju i po tome što turistima nude spavanje u bačvi u kojoj se nalaze i košnice postavljene radi API terapije.
Kljajić kaže da joj je podrška UNDP-a značila mnogo, a posebno zbog toga što je sada primjer drugim ženama, koje su bez iskustva, a žele da se bave seoskim turizmom.