Broj ženskih preduzeća rastao je prošle godine brže od rasta ukupnog broja preduzeća u domaćoj privredi, ali i njihov doprinos ukupnim rezultatima po osnovu ostvarenih poslovnih prihoda, saopšteno je na panel-diskusiji „Rast ženskog biznisa – da li je podrška dovoljna?“, koja je organizovana u okviru inicijative Top Women Business Montenegro 2024 (TWBM). Ocijenjeno je i da je rast broja kompanija čije su vlasnice žene potvrda da sistemi podrške ženama preduzetnicama u Crnoj Gori donose konkre­tne rezultate.
Ratko Nikolić, izvršni direktor BI Consultinga i glavni analitičar TWBM inicijative, kazao je da broj ženskih preduzeća i dalje raste, te da je u prošloj godini taj rast bio veći od stope rasta ukupnog broja preduzeća, pa je došlo i do rasta udjela ženskih preduzeća u domaćoj privredi.
„Ženska preduzeća, a mislimo na ona u vlasništvu žena i na ona kojima žene upravljaju, čine 22% uku­pnog broja kompanija. Uz broj, rastao je i njihov doprinos ukupnim rezultatima po pitanju ostvarenih poslovnih prihoda – za 18,25%, kao i kod broja zaposlenih, koji je sada na nivou od 15,25%“, kazao je Nikolić.
On je rekao da je u 2023. godini bio veći rast preduzeća u vlasništvu žena od rasta preduzeća kojima žene upravljaju, ali i da su obje kategorije rasle. Kaže da su ženska preduzeća i dalje najprisutnija u sektoru usluga. Što se tiče geografske strukture, rast broja ženskih preduzeća znatno je veći u južnoj regiji u odnosu na centralnu i sjevernu regiju. 
„Rezultati analize koju smo radili daju nam osnova da vjerujemo da smo možda na početku jednog dugoročno pozitivnog trenda, a da li će tako i biti umnogome će zavisiti od sistemske podrške ženama u biznisu“, ocijenio je Nikolić.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, kazala je da su žene,  iako čine više od polovine stanovništva Crne Gore, i dalje nedovoljno zastu­pljene na liderskim i rukovodećim pozicijama – „vlasnice su samo 15% preduzeća i nalaze se na tek 7% direktorskih pozicija, što je naročito vidljivo na sjeveru zemlje“.
„Ovi podaci naglašavaju potrebu za sistemskim promjenama i dodatnim resursima kako bi se stvorile jednake mogućnosti za žene u svim regijama. UNDP je sa partnerima posvećen ekonomskom osnaživanju žena kroz obuke iz oblasti menadžme­nta, inovacija i digitalne pismenosti, omogućavajući ženama, naročito u ruralnim područjima, da razvijaju biznise u sektorima poput poljoprivrede, ruralnog turizma i zelenih industrija –  na taj način podržava i održivi razvoj zajednica. Naš regionalni program za ekonomsko osnaživanje žena usredsređen je na usavršavanje žena za poslove nove generacije koji su ključni za tržište rada, koje se ubrzano mijenja i koje će omogućiti ženama da zaista doprinesu eko­nomskom razvoju Crne Gore”, poručila je Paniklova.
Ona smatra da žene nijesu dovoljno ohrabrene da se bave poslovima u STEM oblastima, pojašnjavajući da je, prema dostupnim podacima, u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu tek 14% žena zaposleno u tim oblastima. 
„Bez obzira na to što su dobro obrazovane i vrijedne, žene u Crnoj Gori čine tek 44% ukupno zaposlenih. Žene nijesu dovoljno zastupljene u sektorima sa višim primanjima, kao što je IT. Imate mnogo talentovanih žena – zašto biste ih skrivali kada ih vaša ekonomija treba“, kazala je ona.  
Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, kazao je da su geografske predispozicije sjevernih i južnih krajeva znatno uticale na razvoj navika kod građana – na način na koji su planirali, kako su se organizovali, što je kasnije uticalo i na razvoj preduzetništva. 
„Žene u Crnoj Gori, boreći se sa navikama koje su naslijedile, pokazale su viziju i smjelost da sopstvene potencijale pretoče u ozbiljan biznis i da rukovode njime. Žene su spremnije, odgovornije, bolje pla­niraju, redovno završavaju svoje obaveze, agilnije su i pristupačnije. Ponosan sam da baš takve žene čine više od polovine zaposlenih u NLB Banci, koja već godinama unazad podržava i afirmiše žensko preduzetništvo”, istakao je Leberle.
On je podsjetio da je prije četiri godine NLB Banka lanisrala kreditnu liniju Žene u biznisu, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. 
„Poslije četiri godine naučili smo puno – da su žene u biznisu mnogo bolje od muškaraca. Vidimo da su kvalitet odnosa i pouzdanost mnogo veći. Kvalitet biznis plana na višem je nivou, ozbiljniji je. Disciplina u otplati kredita bolja je. Takođe, stil komunikacije je bolji. Dakle, saradnja sa ženama, sa ekonomskog aspekta, veoma je dobar posao. Žene su atraktivni klijenti za nas banke“, naveo je Leberle. 
Marija Šuković, šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, zadovoljna je što je SCC i ove godine dio TWBM inicijative.
„Posebno je važan kvalitet analize koja se ogleda u metodološki konzistentnom pristupu praćenja trendova ženskog preduzetništva. Sve nas raduje rast broja ženskih privrednih društava, ali i obavezuje na dodatne analize da bismo razumjeli da li je rast posljedica višegodišnjeg rada na polju ekonomskog osnaživanja žena ili možda drugih faktora koji nemaju dugoročne pozitivne efekte”, kazala je Šuković.
Ona vjeruje da su podaci koje priprema analitički partner TWBM inicijative – Bi Consulting, vrlo korisni, te da bi trebalo da budu korišćeni kao važne smjernice i važni inputi za dalje vođenje politike ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori. „Voljela bih, i vjerujem, da i javni sektor koristi ove podatke, da ih ozbiljno analizira, kao što ih i mi analiziramo“.
Šuković je podsjetila na brojne aktivnosti koje rea­lizuje SCC na polju ekonomskog osnaživanja žena, uz poseban osvrt na projekat ŽIG „Ženski biznis”, koji ima za cilj pravilno identifikovanje ženskih biznisa i olakšan pristup finansijskoj i nefinansijskoj podršci.
Ona je navela da SCC, koristeći sve dostupne mehanizme, pokušava da jača kapacitete javnog i privatnog sektora, ali i sopstvene kapacitete, te da širi svijest o ekonomskom osnaživanju žena kao klju­čnom koraku za dostizanje rodne ravnopravnosti. 
„Za ekonomsko osnaživanje žena mislim da bi bilo važno i logično da Vlada zauzme stav ili da pokrene inicijativu da se organizuje ili koordinaciono tijelo ili bilo koji drugi mehanizam kojim bi se okupili svi važni akteri koji mogu da doprinesu ovoj priči – svojim znanjem, iskustvom, finansiranjem i autoritetom. Dakle, to bi bili predstavnici javnog i privatnog se­ktora, nevladinih organizacija, donatori i međunarodne institucije“, kazala je Šuković. 
Anđela Gajević, v. d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede, kazala je da Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja u kontinuitetu kreiraju i sprovode strateške politike u oblasti ženskog preduzetništva, i da ulažu dodatne napore u osnaživanje ženskog preduzetni­štva, kako bi taj bitan segment društva imao još veće mogućnosti da doprinese društveno-ekonomskom napretku zemlje.
„Zahvaljujući naporima Vlade i posvećenosti Mini­starstva ekonomskog razvoja, Crna Gora je prepo­znata od Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj kao lider na Zapadnom Balkanu kada su u pitanju planiranje i sprovođenje politika za osnaživanje ženskog preduzetništva”, istakla je Gajević.
Ona je ocijenila da su podaci koje je predstavio glavni analitičar TWBM inicijative Ratko Nikolić veoma važni za resor iz kojeg dolazi iz dva razloga. „Prvo, što je nedostatak adekvatnih statističkih podataka izazov za cijelokupnu crnogorsku ekonomiju, kada govorimo o unapređenju konkurentnosti poslovnog ambijenta. Sa druge strane mi, kao kreatori politika, moramo da raspolažemo pouzdanim i tačnim statističkim podacima ukoliko želimo da kreiramo programe podrške biznisu, a koji treba da budu usmjereni na jačanje mikro, malih i srednjih preduzeća, i na jačanje i dalji razvoj ženskog preduzetništva“, kazala je Gajević.
Dragan Kujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, ocijenio je da rast broja kompanija čije su vlasnice žene potvrđuje da sistemi podrške ženama preduzetnicama u Crnoj Gori donose konkretne rezultate, povećavajući njihovo učešće u preduzetničkim aktivnostima.
„Takođe, evidentno je da su žene spremne da preu­zmu inicijativu, da aktivno koriste prilike za profesionalni razvoj i unapređenje svojih vještina, jačajući na taj način uticaj ženskog preduzetništva na ekonomski razvoj Crne Gore”, smatra on.
Kujović je kazao i da se žensko preduzetništvo ra­zvija, ali ne i dovoljno brzo. „Mjere podrške koje su na raspolaganju ženskom preduzetništvu daju neke rezultate. Na svima nama je da te mjere pojačamo u narednom periodu. Ukazao bih na emancipato­rski segment ovakvih analiza – žene, kojih je prema posljednjem popisu više od 50% u Crnoj Gori, resurs su za razvoj ekonomije, za neki njen novi zamah i za nešto što svi treba da podržimo“, rekao je on. 
Kazao je da bi trebalo podržati uključivanje više žena u STEM oblasti. To mi se čini jako važnim – tu leži osnova za kreativnost koju žene posjeduju i to treba u narednom periodu podržati i razvijati“, naveo je Kujović, podsjećajući da Privredna komora prati evropske i svjetske trendove podrške ženskom preduzetništvu. 
Ana Kentera, izvršna direktorka Alter Modusa, kazala je da su u fokusu poslovanja te mikrofinansijske institucije projekti i programi koji za cilj imaju promociju ženskog preduzetništva i povećanje broja ženskih preduzeća kroz unapređenje pristupa finansiranju.
„Početkom septembra Alter Modus je potpisao novi ugovor o zajmu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u iznosu od deset miliona eura, od čega su četiri miliona opredijeljena za program Žene u biznisu. Svjesni smo da zajednička saradnja s institucijama specijalizovanim za osjetljive segmente tržišta može dovesti do znatnih promjena, te da može obezbijediti adekvatnu finansijsku i nefinansijsku podršku biznisima kojima upravljaju žene”, kazala je Kentera.
Ona smatra da su svi pokazatelji analize dobri jer pokazuju trendove rasta – osim u Nikšiću, gdje je zabilježen pad, što joj je žao s obzirom na to da je u tom gradu preduzetnička aktivnost prilično jaka. 
„Kod nas je preduzetnički portfolio žena 49% u broju klijenata i 40% u ukupnom portfoliju, što znači da nekih desetak hiljada preduzetnica koristi usluge Alter Modusa i razvija svoje biznise. One su uglavnom fizička lica, a neke su registrovane kao preduzetnice u CRPS-u“, rekla je Kentera, navodeći da te žene predstavljaju potencijal „za registraciju u privredna društva“.
Kazala je i da Alter Modus ima tri programa koji mogu da se primijene na žensko preduzetništvo i ženske biznise. „Očekujem da ćemo krajem ove godine potpisati ugovor sa jednim holandskim fondom, koji će biti u potpunosti orijentisan na žene. Trebalo bi da bude potpisan na iznos od sedam miliona eura. To će nam omogućiti da nadmašimo ovih 40% učešća žena u kreditnom portfoliju, odnosno da se to učešće poveća na 50%, jer to nam je strateški cilj“, rekla je ona.