Podrška osnaživanju i razvoju ženske poslovne zajednice važan je korak na putu jačanja crnogorske ekonomije i punog ostvarivanja svih njenih potencijala. Na tom putu, već treću godinu zaredom, u okviru inicijative Top Women Business Montenegro, pratimo postignuća preduzeća u vlasništvu žena, kao i preduzeća kojim upravljaju žene, a koje prepoznajemo primjenom definicije iz međunarodnog dokumenta MEST IWA 34. Polazeći od opštepoznate činjenice da je za upravljanje bilo kojim procesom, prije svega, potrebno mjeriti efekte tih procesa, našli smo i prostor u kome najbolje možemo dati svoj doprinos i podršku. Tako, iz godine u godinu, mjereći broj preduzeća koje prepoznajemo kao „ženska“ i njihove poslovne rezultate, pratimo promjene tokom vremena, uočavamo trendove i pokušavamo uspostaviti vezu između preduzetih mjera i željenih efekata u razvoju ženskog preduzetništva. Uz to, koristimo priliku – ističući i njihove pojedinačne doprinose i rezultate, i promovišući primjere dobre prakse, da ohrabrimo svaki iskorak na ovom polju i da damo podsticaj i inspiraciju za sve buduće… 
Za razliku od prethodnih godina, kada smo zatekli negativne trendove, ove godine prepoznajemo pozitivne pomake. Tu prije svega mislim na znatan rast broja „ženskih preduzeća“, na rast njihovog učešća u ukupnom broju preduzeća, kao i na rast njihovog doprinosa rezultatima cijele privrede. Iako je taj broj još mali – imajući u vidu da svako učešće „ženskih preduzeća“ u ekonomiji koje je manje 30% pokazuje znatan disbalans, ipak ovaj pozitivan iskorak treba cijeniti s uvjerenjem da smo, uz svu postojeću i buduću podršku, na pragu dugoročno pozitivnog trenda.
Ukratko: broj „ženskih preduzeća“ 2023. godine prilično je brzo rastao, znatno brže nego što je rastao ukupan broj preduzeća u ekonomiji. Stoga je osim apsolutnog rasta primijetan i rast udjela „ženskih preduzeća“ u ukupnom broju preduzeća u našoj ekonomiji. Distribucija preduzeća po djelatnostima nije se promijenila mnogo, dok je geografska distribucija promijenjena u korist južne regije. 

Kao što je i prikazano na grafikonu, rast „ženskih preduzeća“ iz prethodnih pet godina nastavljen je, tako da na kraju 2023. godine imamo 7.988 „ženskih preduzeća“. Radi se o jasnom nastavku trenda rasta, koji je u apsolutnom broju bio primjetan i prethodnih godina. Međutim, u 2023. godini imali  smo vrlo važan rast – broj „ženskih preduzeća“ u apsolutnim brojkama porastao je sa 6.347 s kraja 2022. godine na 7.988 u 2023. godini, što čini rast od čak 25,85%. Imajući u vidu da je rast broja svih preduzeća tokom 2023. godine iznosio 7,89%, vidimo da je rast broja „ženskih preduzeća“ bio znatno veći nego što je rast ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori, a to je dovelo do porasta udjela „ženskih preduzeća“ u našoj ekonomiji. Taj udio je porastao sa 18,87% na 22,01%, što možemo smatrati važnim rastom.
Vrijedi naglasiti da je među novim „ženskim preduzećima“ znatan broj preduzeća koja su osnovale strane državljanke. Nažalost, na osnovu raspoloživih podataka nijesmo bili u mogućnosti da dalje istražujemo u tom pravcu i da preciznije kvantifikujemo ovu pojavu, iako smatramo da bi to bilo vrlo korisno.

Osim rasta broja u aposlutnom i relativnom smislu, bilježi se rast udjela poslovnih prihoda koji su ostvareni u „ženskim preduzećima“ i to sa 14,26% ukupnih poslovnih prihoda u 2022. godini na 15,25% u 2023. godini. Takođe, i rast udjela zaposlenih u „ženskim preduzećima“  porastao je sa 16,26% u 2022. godini na 18,25% u 2023. godini.
Primjećujemo da je udio broja „ženskih preduzeća“ znatno veći od udjela poslovnih prihoda ili broja zaposlenih u „ženskim preduzećima“, što objašnjavamo činjenicom da je prosječno „žensko preduzeće“ manje od prosječnog preduzeća u Crnoj Gori, kako po ostvarenim prihodima tako i po broju zaposlenih. Radi ilustracije navodimo podatak da ne postoji nijedno veliko preduzeće u vlasništvu žena, dok je broj srednjih preduzeća i dalje vrlo nizak.
Shodno kriterijumima iz definicija MEST IWA 34, prepoznajemo dvije grupe preduzeća koja se mogu smatrati „ženskim preduzećima“: preduzeća u vlasništvu žena i preduzeća kojima upravljaju žene. Pojedinačno, na kraju 2022. godine u Crnoj Gori poslovalo je 5.432 preduzeća u vlasništvu žena i 2.556 preduzeća kojima upravljaju žene. U prethodnoj godini broj preduzeća iz obje grupe rastao je, s tim da je broj preduzeća u vlasništvu žena rastao više. Takođe, posmatrajući trend u prethodnih pet godina, primjećujemo znatno brži rast preduzeća u vlasništvu žena u odnosu na broj preduzeća kojima upravljaju žene.

Kada gledamo procentualno učešće u ukupnom broju preduzeća, primjećujemo da udio preduzeća u vlasništvu žena raste, uz priličan rast u prethodnoj godini. U istom periodu, udio preduzeća kojima upravljaju žene pada, što može biti znak da, i pored nominalnog rasta, broj preduzeća u kojima žene obavljaju upravljačku funkciju raste sporije, a da u odnosu na ukupan broj preduzeća opada.  

Ovu pojavu treba gledati i u svjetlu činjenice da se stvarna poslovna aktivnost žene upravo ogleda u mjeri u kojoj je ona uključena u realni upravljački proces. Stoga definitivno možemo zaključiti da ovaj trend ne ohrabruje.
Ni ove godine nije bilo značajnih promjena na polju distribucije po djelatnostima, što znači da i dalje najveći broj „ženskih preduzeća“ posluje u sektoru usluga, među kojima se ističu trgovina, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, usluge smještaja i ishrane, kao i ostale uslužne djelatnosti.

Struktura rasporeda po ključnim djelatnostima ostala je gotovo ista. Najkrupnija promjena jeste rast ostalih, uglavnom uslužnih djelatnosti, a na račun smanjenog udjela trgovačkih preduzeća.

Kao i kada su u pitanju sva preduzeća, i u slučaju „ženskih preduzeća“ imamo visoku geografsku konce­ntraciju u glavnom gradu, u kome posluje oko 36% ovih preduzeća. S obzirom na to da je prošle godine koncentracija „ženskih preduzeća“ u Podgorici bila preko 40%, možemo konstatovati da je tokom 2023. godine došlo do smanjenja koncentracije i to zahvaljujući bržem rastu broja ovih preduzeća u primorskim opštinama. Pad broja „ženskih preduzeća“ zabilježen je u Nikšiću, Pljevljima i Mojkovcu.

Ženskih preduzeća najviše je u Podgorici, Budvi, Baru, Herceg Novom i u Nikšiću, a promjena u ovim opštinama najviše  je uticala na promjenu regionalne strukture (naredni grafikon).  Nakon znatnog rasta „ženskih preduzeća“ u opštinama Bar, Budva i Herceg Novi, ove tri opštine po broju tih preduzeća sada su ispred Nikšića. Nikšić je do prošle godine bio odmah iza Podgorice, ali je tokom 2023. godine došlo do smanjenja broja „ženskih preduzeća“.

Posmatrano po regijama, vidan je rast u svim regijama, ali je bio različitog intenziteta, što je prouzrokovalo znatne promjene u strukturi po regijama. Najveći rast bilježi se u južnoj regiji, gdje je registrovano 3.419 preduzeća više ili 57,5%. U druge dvije regije rast je bio manji – u centralnoj regiji 10,95%, a u sjevernoj regiji 3,06%. Usljed toga došlo je do promjene geografskog rasporeda „ženskih preduzeća“, te sada u južnoj regiji  posluje njih 34,21%, što je čak za 8,6% više nego prošle godine. U centralnoj regiji i dalje je najveća koncentracija, gdje posluje 52,94% „ženskih preduzeća“, ali 6,27% manje nego prošle godine. U sjevernoj regiji i dalje je najmanja koncentracija i u njoj posluje 12,86% svih „ženskih preduzeća“ u Crnoj Gori, što je 2,33% manje nego prošle godine.

Brojke iz 2023. godine ohrabruju, ali ne smijemo zaboraviti da su one još niske u odnosu na željeno stanje, te da i dalje ukazuju na znatne prepreke sa kojima se žene susreću u biznisu. Pri tome ne mislimo na opšte prepreke, koje su zajedničke za sve preduzetnike, već na one koje posebno opterećuju žensku poslovnu zajednicu, a koje su ne samo finansijske i ekonomske prirode nego i sociološke i kulturološke.
Osim brojki, raduje nas i sve veća podrška institucija, države, lokalnih samouprava i međunarodnih organizacija u ovoj oblasti, što nam daje za pravo da vjerujemo da će ti napori dati rezultate i da se nalazimo na početku dugoročno pozitivnog trenda ka postizanju rodnog balansa u biznisu u Crnoj Gori.