Puni potencijal ekonomije Crne Gore u mnogim segmentima još nije dostignut, a žensko preduzetništvo jedna je od oblasti u kojoj postoji najveći prostor za napredak. Značaj osnaženja žena u poslovanju i povećanja njihovog uticaja u ekonomiji, veliki je i potencijalno ima uticaja na cijelu ekonomiju. Žensko preduzetništvo predstavlja važan pokretač inovacija, ekonomskog rasta i društvene transformacije. U savremenim ekonomijama žene sve više zauzimaju liderske pozicije, pokreću vlastite biznise i stvaraju nova radna mjesta. Brojna istraživanja pokazuju da veće učešće žena u preduzetništvu doprinosi diversifikaciji tržišta, većoj otpornosti privrede i inkluzivnijem razvoju. U tom smislu, osnaživanje ženskog preduzetništva nije samo pitanje rodne ravnopravnosti – ono je i jedan od ključnih faktora održivog ekonomskog napretka Crne Gore i njenog usklađivanja sa najboljim evropskim praksama.
Podrška TWBM inicijative razvoju ovog segmenta, pored ostalog, ogleda se i u mjerenju rezultata poslovanja ženskih preduzeća i u praćenju tih rezultata tokom vremena. U tom smislu i u ovogodišnjem izdanju časopisa Top Women Business Montenegro objavljujemo analizu poslovanja preduzeća u vlasništvu žena i preduzeća kojima upravljaju žene, a koja prepoznajemo primjenom definicije iz međunarodnog dokumenta MEST IWA 34. Analiza prati kretanje broja ženskih preduzeća, njihove poslovne rezultate i broj zaposlenih u posljednjih pet godina, kao i promjene, strukturu djelatnosti i geografsku rasprostranjenost.
I 2024. godine, kao i godinu dana ranije, bilježi se rast u skoro svim kategorijama u kojima se prate rezultati ženskih preduzeća. Prije svega, snažno je rastao njihov apsolutni broj. Imajući u vidu da je ukupni broj preduzeća koja su predala finansijske iskaze za 2024. manji nego godinu dana ranije, ostvareni apsolutni rast broja ženskih preduzeća doveo je do znatnijeg povećanja njihovog učešća u ukupnom broju preduzeća. Struktura djelatnosti u kojima obično posluju ženska preduzeća nije se znatno promijenila, dok je geografska distribucija promijenjena i ove godine u korist južne regije.
Finansijske iskaze za 2024. predao je manji broj preduzeća nego godinu dana ranije, što smo već u TBM analizi poslovanja cijele privrede prepoznali kao mogući znak usporavanja ekonomskih tokova u Crnoj Gori. Uprkos toj negativnoj tendenciji na nivou cijele ekonomije, desio se značajan rast broja ženskih preduzeća, čime je nastavljen rast koji je evidentan u periodu i dužem od posmatranih pet godina. Broj ženskih preduzeća porastao je sa 7.988 na kraju 2023. godine na 9.312 na kraju 2024. godine, što je godišnji rast od 16,57%.
Među novim ženskim preduzećima znatan je broj onih koja su osnovale strane državljanke. Nažalost, ni ove godine iz javno dostupnih podataka nijesmo bili u mogućnosti da dalje istražujemo i preciznije kvantifikujemo ovu pojavu, iako smatramo da bi to bilo vrlo korisno za dalju analizu. Tu prije svega mislimo na analizu koja bi dala odgovor na pitanje – da li se iza tih preduzeća nalazi stvarno poslovanje ili se radi o fiktivnom otvaranju preduzeća radi obezbjeđivanja dozvola za boravak u Crnoj Gori.
Osim rasta broja u aposlutnom i relativnom smislu, bilježi se rast udjela poslovnih prihoda koji su ostvareni u „ženskim preduzećima“ i to sa 14,26% ukupnih poslovnih prihoda u 2022. godini na 15,25% u 2023. godini. Takođe, i rast udjela zaposlenih u „ženskim preduzećima“ porastao je sa 16,26% u 2022. godini na 18,25% u 2023. godini.
Primjećujemo da je udio broja ženskih preduzeća znatno veći od udjela poslovnih prihoda ili broja zaposlenih u „ženskim preduzećima“, što objašnjavamo činjenicom da je prosječno „žensko preduzeće“ manje od prosječnog preduzeća u Crnoj Gori, kako po ostvarenim prihodima tako i po broju zaposlenih. Radi ilustracije navodimo podatak da ne postoji nijedno veliko preduzeće u vlasništvu žena, dok je broj srednjih preduzeća i dalje vrlo nizak.
Shodno kriterijumima iz definicija MEST IWA 34, prepoznajemo dvije grupe preduzeća koja se mogu smatrati „ženskim preduzećima“: preduzeća u vlasništvu žena i preduzeća kojima upravljaju žene. Pojedinačno, na kraju 2022. godine u Crnoj Gori poslovalo je 5.432 preduzeća u vlasništvu žena i 2.556 preduzeća kojima upravljaju žene. U prethodnoj godini broj preduzeća iz obje grupe rastao je, s tim da je broj preduzeća u vlasništvu žena rastao više. Takođe, posmatrajući trend u prethodnih pet godina, primjećujemo znatno brži rast preduzeća u vlasništvu žena u odnosu na broj preduzeća kojima upravljaju žene.
Pojedinačno, na kraju 2024. godine u Crnoj Gori je poslovalo 6.487 preduzeća u vlasništvu žena i 2.825 preduzeća kojima upravljaju žene. U prethodnoj godini rastao je broj obje grupe preduzeća, s tim da je više rastao broj preduzeća u vlasništvu žena. Takođe, isto zapažanje važi i u odnosu na trend iz prethodnih pet godina.
Ako posmatramo procentualno učešće ove dvije grupe ženskih preduzeća u ukupnom broju preduzeća, primjećujemo da udio preduzeća u vlasništvu žena raste brže, uz znatan rast u prethodne dvije godine. U istom periodu rastao je i udio preduzeća kojima upravljaju žene, ali u znatno manjem procentu, što može biti znak da postoji potreba za dodatnim osnaživanjem žena i za unapređivanjem ambijenta koji omogućava ženama preuzimanje upravljačkih pozicija.
Na polju distribucije po djelatnostima nijesmo primijetili znatnije promjene, što znači da i dalje najveći broj ženskih preduzeća posluje u sektoru usluga, među kojima se ističu trgovina, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, usluge smještaja i ishrane, kao i ostale uslužne djelatnosti. Rast aktivnosti u pojedinim djelatnostima uglavnom korespondira sa rastom ukupnog broja preduzeća, tako da nema veće promjene strukture, a posebno ne u ključnim djelatnostima.
Geografska koncentracija ženskih preduzeća u padu je, ali je i dalje izražena, jer čak 35,24% svih ženskih preduzeća posluje u Podgorici. S obzirom na to da je do prije dvije godine koncentracija ženskih preduzeća u gavnom gradu bila veća od 40%, možemo zaključiti da je u padu, a da se to ʼprelivanjeʼ vrši prema primorskim opštinama.
Osim Podgorice, najviše ženskih preduzeća nalazi se u Budvi, Baru, Herceg Novom, Nikšiću i Tivtu, a promjena u ovim opštinama najviše je uticala na promjenu regionalne strukture. Nakon znatnog rasta ženskih preduzeća u opštinama Bar, Budva, Herceg Novi i Tivat, u posljednjih nekoliko godina došlo je do promjene u regionaloj strukturi u korist južne regije, a na račun druge dvije regije.
Rast ženskih preduzeća u apsolutnom broju evidentan je u sve tri regije, ali je bio različitog intenziteta, što je prouzrokovalo promjene u strukturi po regijama. Najznačajniji rast ostvaren je u južnoj regiji, gdje sada imamo 4.116 preduzeća. Usljed toga došlo je do promjene geografskog rasporeda ženskih preduzeća, te sada u južnoj regiji posluje 44,20% ženskih preduzeća, što je za 1,4% više nego prošle godine. U centralnoj regiji i dalje je najviše ženskih preduzeća – 45,66%, ali to je za 1,01% manje u odnosu na prošlu godinu. U sjevernoj regiji i je dalje najmanja koncentracija ženskih preduzeća – u toj regiji posluje 10,14% svih ženskih preduzeća u Crnoj Gori, što je za 0,39% manje u odnosu na 2024. godinu.
Analiza jasno pokazuje da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori bilježi kontinuiran rast i sve veći uticaj na ukupnu ekonomsku dinamiku zemlje. Ovakvi rezultati potvrđuju da su žene važan resurs razvoja i stabilnosti privrede. Ipak, kako bi se postojeći trendovi dodatno ubrzali, neophodno je jačati institucionalnu podršku, unapređivati pristup finansijama i podsticati programe koji razvijaju preduzetničke vještine i liderske kapacitete žena. Povezivanje privatnog sektora, akademske zajednice i javnih institucija može dodatno osnažiti ovaj segment, stvarajući okruženje u kojem će žensko preduzetništvo biti prepoznato kao stub inovativne i inkluzivne ekonomije budućnosti.
