Ekonomsko osnaživanje žena zahtijeva sistemski pristup
Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja i rodno odgovornih javnih nabavki važni su preduslovi za osnaživanje ženskih privrednih društava, promociju rodne ravnopravnosti i izgradnju društva koje se temelji na jednakosti
Sekretarijat Savjeta za konkurentnost (SCC) razumije i promoviše ekonomsko osnaživanje žena kao ključni alat za dostizanje rodne ravnopravnosti – to je proces koji zahtijeva horizontalan pristup, dijalog i kontinuirano aktivno učešće svih zainteresovanih strana, kako bi rezultati bili vidljivi, opipljiviji za ekonomiju, ali i za cijelo društvo. Aktivnosti SCC vezane za ekonomsko osnaživanje žena usmjerene su prije svega na aktivno učešće u izradi zakona, podzakonskih akata i vladinih strateških dokumenata, ali i na prikupljanje i analizu dostupnih podataka. Kroz radionice, treninge, izradu brošura i priručnika, SCC doprinosi unapređenju društvenih kapaciteta i ukupnoj promociji ove teme. Saradnja sa partnerima iz privatnog i javnog sektora, kao i sa partnerima iz međunarodne zajednice, Sekretarijatu olakšava ispunjenje definisanih aktivnosti i pomaže u ostvarenju ciljeva.
Uvođenje rodno odgovornih javnih nabavki jedan je od preduslova za osnaživanje ženskih privrednih društava, promociju rodne ravnopravnosti i izgradnju društva koje se temelji na jednakosti. Kreiranjem rodno odgovornih javnih nabavki omogućava se veće učešće žena na tržištu, ali i pojednostavljenje procedura, s obzirom na činjenicu da žene imaju manje vremena da se bave biznisom i da su manje sklone preuzimanju rizika.
Diskriminacija u zaradama ključna prepreka u postizanju jednakosti između muškaraca i žena
Kroz uspješnu saradnju sa Direktoratom za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, SCC je imao priliku da uvede rodnu dimenziju, prije svega, u Strategiju za unapređenje politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva 2021–2024. i da organizuje obuke za predstavnike Ministarstva finansija i Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kako bi se upoznali sa ovom temom. U SCC posebno ističu izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koje su stupile na snagu u januaru 2023. godine. Intervencije su učinjene u članu 118, kojim je predviđeno da se ponude dodatno vrednuju za one ponuđače koji zadovolje predviđene procente učešća žena u vezi sa izvršenjem predmeta nabavke, učešćem žena u ukupnom broju zaposlenih, kao i udjelom žena u vlasničkoj strukturi ponuđača. Na ovaj način napravljen je prvi korak ka kreiranju rodno odgovornih javnih nabavki. U narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom finansija, biće osmišljen način integracija mjera i preporuka u sistem javnih nabavki.
Rodno odgovorno budžetiranje (ROB) promoviše mjerljivost i efikasnost politika jer omogućava praćenje rezultata iz perspektive korisnika politika i njihovih potreba. To znači da dizajn politike mora odgovoriti na različite potrebe i interese muškarca i žene. Kako bi se to postiglo, proces razvoja politika treba da bude otvoreniji, uključujući podjednako muškarce i žene, kao i nihove najmarginalizovanije podgrupe. Na taj način, kroz ROB, podstiče se i napredak u demokratiji jer procesi kreiranja politika i odlučivanja postaju transparentniji i inkluzivniji, što može doprinijeti suzbijanju korupcije i jačanju odgovornosti javnog sektora.
Sa partnerima, Ministarstvom finansija i OSCE Misijom u Crnoj Gori, SCC od septembra 2021. godine intenzivno radi na uvođenju rodno odgovornog budžetiranja u javne finansije. SCC je primijenio ROB alate u analizi Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, koji implementira Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma. Ovaj program, finansijske i nefinansijske podrške, ima za cilj podsticanje razvoja postojećih procesa, proizvoda i usluga, u cilju jačanja konkurentnosti i izvoznog potencijala mikro, malih i srednjih privrednih društava kroz unapređenje produktivnosti i profitabilnosti. Kroz konkretan program je, u periodu od 2020. do 2022. godine, postignut rast podrške privrednim društvima koja su u većinskom vlasništvu žena. Tako su, 2020.godine „ženske kompanije“ ostvarile udio od 23%, u 2021.godini 33%, dok je u 2022.godini evidentiran ponovni rast udjela u ukupno odobrenim sredstvima iz Programa i isti je iznosio 36%.
SCC je sa partnerima, prije svega Investiciono-razvojnim fondom, predložio Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma usklađivanje sa odredbama Direktive o unapređenju rodne ravnoteže među direktorima javnih akcionarskih društava i srodnim mjerama u dijelu obaveznog učešća manje zastupljenog pola u organima upravljanja. Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, predviđene kvote iz člana 12 Direktive – „najmanje 30% pozicija neizvršnih direktora ili najmanje 25% svih direktorskih mjesta u kompanijama koje se kotiraju na berzi“, a kroz prelazne i završne odredbe Nacrta zakona propisano je usklađivanje sa kvotama iz člana 5, koje predviđaju da pripadnici manje zastupljenog pola zauzimaju najmanje 40% pozicija neizvršnih direktora ili najmanje 33% od ukupnog broja svih direktorskih pozicija, najkasnije do 30. juna 2026. godine.
Diskriminacija u zaradama prepoznata je kao jedna od najvećih prepreka u postizanju jednakosti između muškaraca i žena. Glavni cilj inicijative za obračun rodnog jaza u zaradama jeste potpuno uklanjanje razlike u zaradama između muškaraca i žena – kada je u pitanju isti rad ili rad jednake vrijednosti. U okviru inicijative, SCC je Ministarstvu rada dostavio prijedlog za dopunu važećeg Zakona o radu. Intervencije su učinjene u članu 99, koji se odnosi na jednakost zarada, kako bi se predvidjela obaveza poslodavca da sprovodi godišnju objektivnu evaluaciju radnog mjesta radi identifikacije razlike u zaradama za isti rad ili rad jednake vrijednosti, pri čemu bi se metodologija za sprovođenje godišnje evaluacije zarada propisala podzakonskim aktom. Dodatno, predviđena je obaveza poslodavca da na početku godine revidira zarade u pravcu izjednačavanja zarada na osnovu godišnje objektivne evaluacije radnog mjesta. Prijedlozi su u skladu sa Konvencijom o jednakom nagrađivanju za rad C100 Međunarodne organizacije rada.
Sekretarijat Savjeta za konkurentnost počeo je sa radom u februaru 2019. godine, potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Vlade Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Misija SCC jeste da doprinosi unapređenju javno-privatnog dijaloga, jačanju konkurentnosti i stvaranju preduslova za što povoljniji poslovni ambijent u Crnoj Gori, prvenstveno kroz rad vladinog Savjeta za konkurentnost. Projekat se intenzivno bavi pitanjima rodne ravnopravnosti od juna 2020. godine, od kada i Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici, pruža finansijsku podršku Sekretarijatu.
