Uloga preduzetnica u razvoju ekonomije veoma je važna, a ekonomsko osnaživanje žena i njihovo veće učešće u biznisu interes je crnogorskog društva, ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić. Ona kaže da podaci pokazuju da je sve više žena u Crnoj Gori koje pokreću i vode sopstveni biznis. 

„Kada govorimo o valorizaciji i ’otključavanju’ ovog potencijala, možemo reći da su aktivnosti i projekti koji su realizovani u prethodnom periodu dali rezultate. U Crnoj Gori upostavljen je strateški i zakonodavni okvir politika za podršku ženskom preduzetništvu. Sprovođenje prve strategije razvoja ženskog preduzetništva, a sada i Startegije za period  2021-2024, doprinijelo je i ukupnom razvoju preduzetništva žena“, smatra Drakić.

Za dalji napredak u ovoj oblasti, kako dodaje, treba raditi na unapređivanju konkurentnosti biznisa preduzetnica kroz razvoj inovacija, digitalizaciju poslovnih procesa, širenje informacija, ali i obezbjeđivanjem boljeg pristupa finansijama, uz kontinuiranu finansijsku podršku za žene u biznisu. Navodi da je veoma važno povezivanje privrede i akademske zajednice jer je to način da se znanje i tehnologija prenesu u stvarne proizvode, usluge i rješenja. Ovakva saradnja kreira nova zapošljavanja, podstiče inovacije, napredak i bolje razumijevanje društvenih izazova kroz tehnološke, inovativne i održive pristupe, pojašnjava Drakić.

Bez konstruktivnog dijaloga i unapređenja poslovnog ambijenta ne može se očekivati veći rast domaće privrede, niti priliv stranih investicija

Predsjednica PKCG tvrdi da se bez otvorenog i konstruktivnog dijaloga i bez unapređenja poslovnog ambijenta, ne može očekivati veći rast domaće privrede, niti priliv stranih investicija. Zato bi poslovna zajednica i donosioci odluka trebalo da imaju potpuno iste ciljeve – rast, razvoj i prosperitet cjelokupnog crnogorskog društva. S tim u vezi, Komora će i ubuduće insistirati na dijalogu i biće konstruktivan i pouzdan partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. „Samo saradnjom možemo izgraditi otpornije društvo koje je spremno suočiti se sa izazovima“.

Ona smatra da je pogoršanje ekonomskih prilika usljed pandemijske i ukrajinske krize povod za ozbiljno preispitivanje stanja i prilika na tržištu, a prije svega povod za analizu poslovnog ambijenta, biznis barijera i drugih ograničenja koja utiču na održivost i razvoj domaćih kompanija.

„Privredna komora je u prvom kvartalu ove godine realizovala istraživanje o poslovnom ambijentu kako bi snagom argumenata i zajedničkog glasa poslovne zajednice bila spremna za budući dijalog sa donosiocima odluka. Rezultati istraživanja pokazali su da je dijalog u prethodnom periodu morao biti na višem nivou. Naime, nedostatak intenzivne komunikacije koju je zahtijevala ekonomska situacija, ali i činjenica da su politička pitanja preuzela primat u odnosu na ekonomska, doveli su do pogoršanja poslovnog ambijenta u odnosu na period prije kovid krize“, tvrdi Drakić.

Pojašnjava da je blizu 400 privrednih subjekata ocijenilo poslovni ambijent, na skali od 1 do 5, prosječnom ocjenom 2,41, dok je ocjena istog prije kovid krize bila 3,05%. To potvrđuje, kako kaže, da se u fokusu donosilaca odluka moraju naći ekonomska pitanja jer je sve manje prostora za propuštanje prilika.

Zamoljena da prokomentariše oprečne ocjene o uspješnosti turističke sezone, Drakić je rekla da preliminarni podaci Monstata pokazuju da je u periodu januar – avgust, u kolektivnom smještaju, boravilo nešto više od milion turista, što je rast od 24% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 14% u odnosu na isti period 2019. U istom periodu ostvareno je blizu četiri miliona noćenja, što predstavlja povećanje od 18% u odnosu na 2022. ili 11% u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Centralne banke Crne Gore ukupni prihodi od turizma za prva dva kvartala iznose 452,6 miliona eura i veći su za 90,25% u odnosu na isti period 2022. godine, odnosno za 77,5% u odnosu na 2019. godinu.

„Posmatrajući kvantitativne podatke o turističkom prometu, dio turističke privrede sigurno ima rekordne rezultate. Dobra popunjenost smještajnih kapaciteta tokom glavne ljetnje sezone ne znači i dobre poslovne rezultate uz upitnu potrošnju turista i rastuću inflaciju. Drastično poskupljenje svih resursa gotovo je nemoguće ispratiti kroz prodajnu cijenu smještaja/usluge. Ako na to dodamo i nedovoljno izbalansiranu cjenovnu politiku, može se reći da su rezultati koje bilježimo i iznad realnih“, pojasnila je Drakić.

Prema njenim riječima, za konačan zaključak o efektima turističke sezone treba sačekati detaljnije podatke i uraditi analizu koja će uzeti u obzir ne samo ostvareni turistički promet već i strukturu ukupnih prihoda, stepen iskorišćenosti smještajnih kapaciteta, uticaj sive ekonomije i inflacije, povećanje troškova rada, energenata i ostalih troškova.

Govoreći o dosadašnjem učinku Crne Gore u tranziciji ka zelenoj ekonomiji, u poređenju sa okruženjem i EU, Drakić je podsjetila da Crna Gora, zajedno sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, usklađuje svoje ciljeve na putu zelene tranzicije sa onima koji su postavljeni na nivou EU.

„U Crnoj Gori fokus se stavlja na dekarbonizaciju i cirkularnu ekonomiju. Upotreba obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera energetske efikasnosti mogu smanjiti troškove proizvodnje i izloženost fluktuacijama cijena fosilnih goriva, čineći poslovne operacije stabilnijim i održivijim. S druge strane, poboljšanje sistema upravljanja otpadom i promovisanje recikliranja i ponovne upotrebe materijala, igraju ključnu ulogu u zelenoj ekonomiji, smanjujući uvoznu zavisnost zemlje“, kazala je ona. Mapa puta ka cirkularnoj ekonomiji, koju je Komora izradila uz podršku UNDP-a, identifikuje prioritetna područja i ključne pokretačke faktore za cirkularnu tranziciju i pruža strateške smjernice za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji, naglašavajući glavne pokretače, horizontalna i prioritetna područja, kao i mogućnosti za cirkularnu transformaciju, te u konačnom nudi preporuke za dalje korake.

„Tranzicija ka zelenoj ekonomiji može pomoći u diverzifikaciji privrede, smanjujući zavisnost od ograničenih resursa, kao i u širenju poslovnih mogućnosti. Riječ je, ipak, o dugoročnom i sveobuhvatnom procesu koji zahtijeva učešće i tijesnu saradnju velikog broja zainteresovanih strana i znatne investicije. Ključno je da se zelena ekonomija razvija uz odgovarajuće politike, regulative i investicije, a da društvo i privreda, kroz prilagođavanje novim tehnologijama i pristupima koriste njene prednosti. Uz dugoročnu viziju i posvećenost, zelena ekonomija može postati motor rasta, razvoja i održivosti za nacionalnu ekonomiju“, poručila je Drakić.