Finansijska inkluzija žena u biznisu

Ulaganje u žene i sa ženama prilika je koju Evropa treba da iskoristi za održivi i inkluzivni rast. InvestEU, investicioni program EU, djelovaće kao katalizator koristeći i stimulišući rodno pametno finansiranje, tj. finansiranje koje osnažuje žene osnivačice i žene investitorke

Brojni faktori utiču na uključenost žena u formalni finansijski sistem. Trenutno stanje nije idealno jer 56% žena u svijetu ne koristi banke i finansijske usluge. Još 2017. godine zabilježeno je da u zemljama u razvoju samo 44% odraslih ima bankovni račun i da je svaki šesti od tih računa bio neaktivan. Jaz među polovima i dalje je prisutan u zemljama u razvoju i od 2011. godine iznosi 9%. Iako se finansijska inkluzija žena povećava, ona se ne povećava dovoljno brzo da bi smanjila jaz. Zašto je to problem?

Podaci iz Uprave prihoda i carina pokazuju dvostruko povećanje broja malih i srednjih privrednih društava (MSP), kao i 5% povećanja broja žena vlasnica preduzeća u odnosu na 2011. godinu. Žene su vlasnice 22,2% MSP u Crnoj Gori. Istraživanje u Crnoj Gori iz 2019. godine pokazuje da postoji rodni jaz u učešću žena u najvišem menadžmentu i vlasništvu privrednih društava. Naime, dok je procenat učešća žena u zaposlenju gotovo uravnotežen (44% od ukupnog broja zaposlenih), u istraživanju top-menadžmenta, koji je radila Svjetska banka, dolazi se do podataka da je samo 15% žena u top-menadžmentu, a 24% žena jesu vlasnice preduzeća. S druge strane, EU je već postavila cilj da učešće žena u upravnim odborima privrednih društava društava od 2026. godine bude 40%.

Žene su vlasnice 22,2% malih i srednjih preduzeća i svega 4% kuća u Crnoj Gori

Kompanije koje vode žene često su potkapitalizovane i koriste manje eksternog finansiranja – žene  se više oslanjaju na  sopstvenu ušteđevinu i sredstva supružnika (OECD, 2018). U Crnoj Gori žene su vlasnice svega  4% kuća i 8% zemlje, dok je u pogledu vikendica ovaj procenat nešto veći – 14% vikendica u vlasništvu je žena (izvor PAPPR 2017-2021, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava), što sve utiče i na (ne)mogućnosti kreditiranja biznisa koji su vođeni ili osnovani od strane žena. Kako žene nemaju adekvatno sredstvo obezbjeđenja, imaju manje šanse za finansiranje od komercijalnih banaka.

Ulaganje u žene i sa ženama prilika je koju Evropa treba da iskoristi za održivi i inkluzivni rast. InvestEU, investicioni program EU od 2021. godine, djelovaće kao katalizator koristeći i stimulišući rodno pametno finansiranje, tj. finansiranje koje osnažuje žene osnivačice i žene investitorke. Da bi otključala potencijal privatnog sektora, EU će povećati finansiranje privrednih društava kroz znatna  izdvajanja za garancije u okviru Garantnog fonda za Zapadni Balkan i udvostručiće bespovratna sredstva obezbijeđena u okviru Instrumenta za razvoj i inovacije kompanija na Zapadnom Balkanu, kao dijelovima investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ovi instrumenti treba da se koriste za podršku ženama preduzetnicama i za unapređivanje ženskog poslovanja jer je EU posvećena poboljšanju pristupa finansijama i kapitalu za mikro, mala i srednja privredna društva.

Odgovarajući podaci razvrstani prema polu preduslov su za oblikovanje fiskalnih i regulatornih politika koje mogu pomoći ubrzanju finansijske inkluzije žena pojedinačno i žena kao vlasnica kompanija. Korišćenje tačnih podataka daje trenutni status finansijske inkluzije žena, omogućava kreiranje inkluzivnih javnih politika u sferi finansija, baziranih na podacima i dokazima, ali omogućava i monitoring efikasnosti u borbi za eliminaciju barijera u ženskom preduzetništvu. Prepoznavši vrijednost rodno razvrstanih podataka, 73% od 38 anketiranih članova AFI (Alijansa za finansijsku inkluziju) u junu 2019. godine izvijestili su da prikupljaju neki oblik podataka razvrstanih po polu.

Komercijalne banke u Crnoj Gori već sakupljaju podatke podijeljene po polu, ali ne izvještavaju o plaćanjima i finansijskim uslugama razvrstanim prema polu klijenata. Ukoliko Centralna banka Crne Gore uvede obavezu takvog izvještavanja, kreiraće se baza podataka neophoda za formulisanje i sprovođenje rodno osjetljive politike, kao i za praćenje i evaluaciju promocije finansijske inkluzije žena.

EU je već postavila cilj da učešće žena u upravnim odborima od 2026. godine bude 40%

Uvođenjem MEST IWA 34 – radnog dokumenta međunarodne organizacije za standardizaciju, kojim se definiše žensko preduzetništvo, omogućava se kategorizacija privrednih društava kako bi, između ostalog, banke mogle prikupiti podatke, analizirati rizik i kreirati proizvode za lakši pristup finansiranju ženskih biznisa. Do sada je postojalo opšte uvjerenje da su žene glavni korisnici mikrofinansijskih institucija i da su odgovorniji klijenti od muškaraca u vraćanju sredstava. Korišćenjem MEST IWA 34, ove pretpostavke moći će da se provjere i u praksi. Dodatno, MEST IWA 34 daje mogućnost kreiranja baze podataka, analiza, bankarskih proizvoda, ali i politika za ekonomsko osnaživanje žena u biznisu. Ovo je naročito važno u vrijeme postcovid oporavka – finansijska infuzija preliće se u biznis sektor putem kredita i grantova, a žene preduzetnice, osim što u poređenju sa muškarcima često imaju snažnije vještine preživljavanja u poslu, treba da imaju i jednak pristup konkretnim finansijskim šemama.

Na inicijativu SSC, a uz saglasnost Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) uveo je međunarodni standard za žensko preduzetništvo (IWA 34) u crnogorski sistem u julu 2021. godine. Kako bi definicije iz standarda bile razumljive široj javnosti, SSC je, uz podršku ISME, kreirao online upitnik za samoevaluaciju, koji je dostupan na https://www.budiprivrednica.me.

Popunjavanjem četiri upitnika dobijaju se odgovori na pitanja: da li je privredno društvo u vlasništvu žene/ženaa, da li njim upravlja/upravljaju žena/žene, da li ga kontroliše/kontrolišu žena/žene i da li je nezavisno. Kumulativnim ispunjavanjem sva četiri uslova, privredno društvo zadovoljava uslove dokumenta MEST IWA 34.

Kako bi doprinio ekonomskom osnaživanju žena, SCC razvio je projekat Uvođenje „ženskog žiga“. To je projekat za privredna društva koja zadovoljavaju uslove iz međunarodnog dokumenta MEST IWA 34, koji će omogućiti identifikaciju stvarnih ,,ženskih biznisa“, čime će se znatno olakšati planiranje i realizovanje podrške razvoju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori. Dva ključna cilja projekta jesu targetiranje stvarnih kompanija koje vode žene ili su u vlasništvu žena i olakšavanje pristupa finansijama i podsticajima za kompanije sa ženskim žigom. U finalnoj fazi su pregovori sa partnerom koji je izabran na osnovu javnog  poziva, a uskoro će se definisati ključne aktivnosti projekta i dogovoriti naredni koraci.

(Visited 83 times, 1 visits today)