Asocijacija poslovnih žena Crne Gore „Poslovna žena” formirana je 2009. godine, kao prvo profesionalno udruženje koje okuplja žene preduzetnice i menadžerke u našoj zemlji. Osim umrežavanja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, cilj Asocijacije jeste da pruži aktivan doprinos ekonomskom osnaživanju žena i pomogne u procesima izgradnje ambijenta koji će biti podsticajan za razvoj i poslovanje preduzeća u vlasništvu žena, kao i za veće učešće žena na menadžerskim i lide­rskim pozicijama. Dvanaest uspješnih poslovnih žena i Unija poslodavaca Crne Gore, uz podršku GIZ-a, osnovali su Udruženje. Ono danas okuplja više od 150 članica iz cijele Crne Gore. Ljubica Kostić-Bukarica, predsjednica Asocijacije, podsjeća da su na početku rada svjedočili postojanju brojnih stereotipa i tradicionalnih obrazaca ponašanja, koji su otežavali poslovne inicijative žena i uticali da odustaju od ulaska u vode preduzetništva. Neravnopravno učešće žena u ekonomskoj areni, kako dodaje, ogledalo se i kroz duže vrijeme potrebno za pokretanje biznisa, ali i za prihvatanje od ostalih aktera poslovne zajednice. „I kada je profesionalni razvoj u pitanju, situacija je bila identična. U svakodnevnoj borbi da ispoštuju krute društvene norme i maksimalno usklade svoje porodične i profesionalne obaveze, žene su najčešće u drugi plan stavljale svoje lične želje i ambicije i uglavnom birale poslove koji nose manji nivo opterećenja i isključuju ulaganja u razvoj karijere”, kaže Kostić-Bukarica.

Cilj Asocijacije jeste da pruži aktivan doprinos ekonomskom osnaživanju žena i pomogne izgradnji ambijenta koji je podsticajan za ženska preduzeća

Govoreći o ključnim problemima sa kojima se susreću žene u biznisu, Kostić-Bukarica navodi da uspješnost i održivost poslovanja u prvom redu, uz stabilnost poslovnog ambijenta, zavise od regulatornog okvira koji treba da je adekvatan, odnosno predvidiv i podsticajan za pokretanje novih i razvoj postojećih preduzeća u vlasništvu žena. „Takođe, važan preduslov je i vlasništvo nad imovinom, koja se u Crnoj Gori u više od 90% slučajeva vodi na muške srodnike, što ženama predstavlja svojevrsnu prepreku za pristup finansijama, jer im onemogućava da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava neophodnih za započinjanje ili razvoj biznisa. Tako imamo situaciju da muškarci za osnivanje preduzeća najčešće koriste kreditna sredstva komercijalnih banaka, dok žene ulažu sopstvena sredstva ili ih obezbjeđuju kroz državne programe podrške start-up biznisu i dostupne linije IRF-a”, objašnjava ona. Dodaje i da su žene prvenstveno vlasnice mikro i malih, a rjeđe i srednjih preduzeća, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na kolege muškarce kad je tržišna utakmica u pitanju. Iako ih karakteriše sklonost ka regularnom poslovanju, Kostić-Bukarica kaže da je pri­mjetno da žene u većoj mjeri ulaze u sivu ekonomiju, što je često rezultat manjka poreskih olakšica u prvim godinama poslovanja, kao i brojnih nameta, taksi i drugih davanja koja znatno opterećuju njihovo svakodnevno poslovanje.

Poreske olakšice
Prema njenim riječima, usljed aktuelnih globalnih dešavanja, od kreatora politika i donosilaca odluka očekuju se proaktivno djelovanje i strateški pristup svim pitanjima od interesa za održivost preduzeća i očuvanje zaposlenosti. To uključuje i posebne mjere koje treba kreirati s ciljem podrške poslovanju žena preduzetnica, uz uvažavanje rodne dimenzije ključnih prepreka s kojima se one suočavaju u svakodnevnom radu.
„Podrška koja bi bila posebno značajna i vrlo podsticajna za žene koje razmišljaju da pokrenu biznis jeste i već pomenuto uvođenje poreskih olakšica za žene preduzetnice u prvim godinama poslovanja. Zato se nadam da će inicijativa tim povodom pokrenuta od strane UPCG uskoro dobiti zeleno svjetlo Savjeta za konkurenost. Neophodno je opredijeliti i veći iznos sredstava za mjere nefina­nsijske podrške, treba pokrenuti osnivanje ženskog biznis inkubatora i biznis huba, podržati rad biznis centara, uz širenje kapaciteta za poslovanje i poslovne susrete žena preduzetnica”, smatra Kostić-Bukarica.
Ocjenjuje da se, za razliku od dobre prakse IRF-a, većina komercijalnih banaka još uvijek oglušuje na zahtjeve ove vrste klijenata i da ne pokreće posebne kreditne linije namijenjene preduzećima u vlasništvu žena, poput onih koje godinama postoje u zemljama okruženja. Dodaje i da brojna istraživanja pokazuju da preduzeća u vlasništvu žena spadaju u kategoriju najsigurnijih klijenata raznih grupa investitora.
Kostić-Bukarica kaže da je u odnosu na vrijeme kada je Asocijacija osnovana biznis ambijent u Crnoj Gori zna­tno povoljniji i za pokretanje i razvoj ženskog biznisa. „O tome najbolje govori 24,45%  svih mikro, malih i srednjih preduzeća koja se nalaze u većinskom vlasništvu žena, što je podatak za ovu godinu. Dati podatak ukazuje na velike promjene, posebno ako imamo u vidu stanje iz 2011. godine, kada je tek svako deseto preduzeće u našoj zemlji bilo u vlasništvu žena (9,6%)”.
„Izgradnja podsticajnog poslovnog ambijenta i sistemska institucionalna podrška ženskom preduzetništvu rea­lizovana u saradnji sa predstavnicima biznis zajednice, predstavlja model koji je pokazao rezultate i treba ga primjenjivati i u narednom periodu”, smatra ona.