Raste broj ženskih preduzeća ali ostaju sistemske barijere
Na Top Women Business Forumu predstavljeni su rezultati analize o stanju u ženskom preduzetništvu, uspješne biznis priče i ključni koraci za prevazilaženje prepreka. Saopšteno je i da ženska preduzeća ostvaruju oko petine ukupnih prihoda u Crnoj Gori i da unutar njih radi gotovo 17% svih zaposlenih u zemlji
Trend rasta broja ženskih preduzeća u Crnoj Gori nastavljen je i tokom 2024. godine. Prema analizi inicijative Top Women Business Montenegro, koja je predstavljena u Podgorici na Top Women Business Forumu, žene su vlasnice ili rukovoditeljke 26,22% ukupnog broja preduzeća u zemlji. Njihove kompanije ostvaruju 20,67% ukupnog prihoda u Crnoj Gori i imaju 16,91% ukupnog broja zaposlenih. Ipak, i pored napretka, sistemske barijere, tradicionalni stereotipi i ograničen pristup finansijama i strateškim sektorima i dalje otežavaju njihov puni razvoj, saopšteno je na Forumu, koji je održan pod sloganom „Snaga u povezivanju, moć u znanju“ .
Ljiljana Burzan-Nikolić, osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka Agencije za kreativne komunikacije i projekte sa svrhom BI Communication, otvarajući konferenciju u Naučno-tehnološkom parku, kazala je da cilj ostaje isti – graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. „Pokazujemo da inicijativa TWBM raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu“, rekla je Burzan-Nikolić.
Njen optimizam prate brojke koje potvrđuju ono što je ideja projekta od samog početka – da žensko preduzetništvo u Crnoj Gori jača i da postaje važan stub nacionalne ekonomije. To je pokazala i analiza koju je predstavio Ratko Nikolić, glavni analitičar inicijative TWBM i osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija. Prema njegovim riječima, u 2024. godini zabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja. „Ako govorimo o broju preduzeća, u tom dijelu imamo znak usporavanja ekonomije. Međutim, to nije slučaj kada su u pitanju ženska preduzeća. Prethodne godine imali smo nastavak trenda rasta ženskih preduzeća, što znači da je među novoosnovanim preduzećima znatno više ženskih“, saopštio je Nikolić.
On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju unutar kompanija koje vode žene. „Znači, svako četvrto preduzeće može imati karakteristiku ženskog preduzeća. Ona ostvaruju 20,67% prihoda u Crnoj Gori, a zapošljavaju 16,91% svih zaposlenih u preduzećima u zemlji“, istakao je Nikolić.
Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.
Kaća Đuričković, liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, ukazala je na to da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor unutar koga se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa za polovinu svog ljudskog kapitala“. Ona upozorava da je sistem pun ʼflasteraʼ i da osim toga što ne vidi žene na neprimjeren način nudi ponude unutar biznisa. „Dok slavimo pomake, odgovorno tvrdim da novac dominantno nije pošao u ruke žena i ženskih biznisa. Trendovi nam pokazuju da žene ‚podignu’ biznis, vode svoje bitke, ali sistem je podešen tako da velike javne nabavke, kroz velike intervencije, idu firmama u vlasništvu muškaraca, u kojima kapital dominantno ide kao ‚novac na novac’ u muškom klubu. Postoji Strategija za žensko preduzetništvo i onda sistem sam razvije mehanizam ‚autoimune bolesti’ kako da jednom strategijom potpuno uništite cijeli kapital i strateški proces u jednoj državi. Samo zbog toga što je sistem toliko patrijahalno jak, devijacije nam postaju normalne“, upozorila je Đuričković.
Denisa Šehović, direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci, smatra da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima, iako se bilježi porast broja žena na vodećim funkcijama. „To znači da žene čine znatan dio preduzetničke zajednice, ali da još uvijek nijesu dovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja kada govorimo o srednjim i velikim kompanijama“. Pojašnjava da žene češće dolaze iz sektorâ kao što su finansije, obrazovanje, zdravstvo, dok je njihova prisutnost gotovo zanemarljiva u IT-u, građevinarstvu, energetici, što ukazuje na strukturne barijere i ograničen pristup oblastima koje imaju znatan potencijal rasta. „Žene su visoko obrazovane, ali postoji veliki raskorak između obrazovanja i pozicioniranja, i to treba da bude signal kojim se moramo baviti. Moramo se baviti razvojem kompetencija, ali i promjenom percepcije i kulture liderstva“, poručila je Šehović.
Iz ugla države, Anđela Gajević, v. d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i kroz niz konkretnih programa. Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu. „To je važan mehanizam koji će olakšati pristup finansijama“, kazala je Gajević i pozivala je komercijalne banke da aktivnije doprinesu unapređenju poslovnog ambijenta.
Snežana Božović iz Alter Modusa, predstavnica mikrofinansijskog sektora, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu – grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, a svako osmo vodi žena. „Vidljivost i priznanje svih oblika ženskog preduzetništva, kao i pristup finansijama, ključni su izazovi. Za nas žensko preduzetništvo nije pitanje jednakosti – to je pitanje snage i budućnosti“, poručila je Božović.
Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori, kazao je da, iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama, ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu. „Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe – da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis“, naveo je Šestović.
Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, učesnici su ukazali na to da je digitalizacija prije svega strateški i ljudski proces, a onda i tehnološki. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta.
Adrijana Husić, osnivačica firme Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. „Ne mogu svi proizvodi i sve priče biti digitalne. Važno je razumjeti ko su naši korisnici i pronaći pravu mjeru između kanala komunikacije i stvarnih potreba“, kazala je Husić.
Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika. „Živimo u vremenu koje mijenja sve tehnologije. U trci stalnog lansiranja novih proizvoda pobjeđivaće timovi koji budu stalno učili i pametno koristili ono što već postoji“, poručila je ona.
Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. „Korisnici žele sve – i brzinu digitalnog i sigurnost ličnog kontakta. Ne treba birati krajnosti – treba pomiriti dva svijeta i napraviti hibridni model koji zadovoljava sve generacije. Tehnologija ne može zamijeniti čovjeka, ali mu može znatno olakšati život“, ocijenio je Kažić.
Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema. „Imamo blizu 60% digitalizovane klijentske baze. Preduslov za dalji razvoj jeste sajber bezbjednost. Očekuje se da u budućnosti imamo većinu digitalizovanih bankarskih usluga. Vidim budućnost u kojoj će se sistem „End to end“ forsirati, Al će biti u fokusu, ali bez pretenzija da se isključuje ljudski faktor”, poručio je Janković.
U okviru segmenta konferencije „TWBM Talks“ govorila je Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) i prva žena na čelu te institucije u 97 godina dugoj istoriji. Ona je stava da je ženski preduzetnički potencijal u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno iskorišćen – istakla je da je cilj Komore da kroz umrežavanje, edukaciju i zajedničke inicijative doprinese većoj vidljivosti i konkurentnosti žena u biznisu. „Učešće žena u edukativnim aktivnostima koje organizuje PKCG pokazuje da su spremne za učenje i napredak, ali i da im treba pružiti više prilika za razvoj i povezivanje. Potrebna je snažnija koordinacija između različitih inicijativa i institucija koje se bave razvojem ženskog preduzetništva“, ocijenila je ona. Drakić je poručila da je važno da žene vjeruju u ono što rade, da budu hrabre i istrajne, te da uspjeh ne dolazi čekanjem savršenih okolnosti. „Ne čekajte idealan trenutak – on se neće desiti. Krenite odmah, učite, razvijajte se i radite posao koji volite“.
Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče.
Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam. „Najveće prepreke nijesu bile tržišne niti konkurentske – stvarala sam ih ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko toga prošli i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne treba se bojati konkurencije – autentičnost je naš adut“, poručila je ona.
S druge strane, Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela je recepture djedovine svoga muža i pretvorila ih je u proizvode od maslinovog ulja koji su nosioci nagrada. Ona je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.
