Ana Kentera, izvršna direktorka mikrokreditne finansijske institucije Alter Modus, duže od dvije decenije ne dolazi na posao da radi, već da živi ciljeve i planove kompanije kojom rukovodi. Jasni ciljevi u koje vjerujete, kako kaže, daju smisao aktivnostima koje sprovodite, relacijama koje uspostavljate i znanjima koje usvajate. „Rad i karijera dobijaju novu dimenziju, i umjesto moram i treba, nastaje želim”.
„Bez obzira na to da li ste žena ili muškarac, vrijednosti firme u kojoj radite moraju biti usklađene sa vašim i sistemom vrijednosti vaših saradnika. Nesporno je da su za uspjeh neophodni znanje, iskustvo i vještina. Znanje se stiče kroz obrazovanje, školovanje i rad. Učimo i saznajemo novo dok god živimo. Iskustvo se stiče godinama, susretanjem i prevazilaženjem novih situacija i njihovim spoznavanjem i osvješćivanjem. Međutim, vrijednosni sistem i svjetonazori usvajaju se u ranoj mladosti, mnogo prije prvih razmišljanja o karijernom putu, a oni čine važan dio onog našeg ličnog – biti. Jedno je biti, a drugo je znati. I jedno i drugo je važno, a njihov balans umijeće je uspjeha”, poručuje Kentera.
Kaže da je njeno radno iskustvo u Alter Modusu počelo 2000. godine u Službi finansija. Dodaje da je kompanija tada bila znatno manja nego danas, kako po broju zaposlenih i broju klijenata tako i po strukturi.
„Kada ste mladi i firma je mlada, a zaposlene povezuje sistem vrijednosti, ambicija i vjera da mogu za sebe i klijente stvoriti nešto novo, bolje i drugačije, stvori se nevjerovatna energija. Na krilima te energije počnete da živite Alter Modus. Meni se to desilo, i još uvijek mi se dešava. Ja ne dolazim na posao da radim, već da živim ciljeve i planove Alter Modusa, u koje vjerujem”, rekla je Kentera.
54% žena je u upravljačkoj strukturi Alter Modusa
Objašnjava da je Alter Modus mikrokreditna finansijska institucija, koja ima viziju da bude prvi izbor mikro i malih biznisa za finansiranje njihovih potreba u Crnoj Gori. Dugoročno, kompanija radi na specijalizaciji i usavršavanju pružanja finansijske podrške klijentima, koja je prilagođena njima, kao i zajednicama u kojima oni posluju.
Kentera podsjeća da pored Alter Modusa mikrokreditnu djelatnost u Crnoj Gori obavlja još sedam institucija. „Tržišno učešće Alter Modusa sredinim 2022. godine u ukupnoj aktivi MFI iznosilo je 65%, a u neto kreditnom portfoliju 62%”, kaže ona, navodeći da je Alter Modus sinonim za kompaniju koja postavlja i unapređuje standarde mikrokreditiranja na crnogorskom tržištu.
Svoju misiju, kako dodaje, ispunjava zajedno sa zaposlenima i klijentima, njegujući saradnju sa strateškim partnerima i svim drugim interesnim grupama. Poslovni odnosi zasnivaju se na povjerenju i poštovanju integriteta, dok se preduzimljivost i predusretljivost afirmišu u svim aspektima poslovanja.
„Alter Modus ove godine obilježava 25 godina postojanja. Za četvrt vijeka uspio je da izgradi imidž pouzdanog partnera preduzetnicima za finansiranje njihovih biznisa, i pouzdanog poslodavca zaposlenima. Klijenti i zaposleni, njihovo zadovoljstvo i ispunjavanje potreba, svrha su postojanja i mjerilo uspješnosti rada Alter Modusa”, navela je Kentera.
Ona je objasnila da Alter Modus ima 126 zaposlenih, od čega je 45% žena, dok je u upravljačkoj strukturi kompanije 54% žena. Čak 84% zaposlenih ima akademsko obrazovanje. Učešće žena u broju zaposlenih i upravljačkoj strukturi, kako dodaje, ima znatan uticaj na organizacionu kulturu i stilove rukovođenja, te sistem vrijednosti koji se njeguje.
„Od osnivanja do danas, kredite Alter Modusa koristilo je preko 74.000 klijenata, što je preko 19% radno sposobnog stanovništva u Crnoj Gori, starosne dobi između 18 i 65 godina. Klijenti Alter Modusa vode male, porodične biznise, i u biznis su često uključeni svi odrasli članovi domaćinstva. Sa namjerom da pruži podršku životnim i poslovnim poduhvatima i inovacijama klijenata, osluškujući upavo njihove potrebe, Alter Modus je razvio višenamjensku kreditnu ponudu za fizička lica do 20.000 eura i pravna lica do 50.000 eura”, kazala je Kentera.
Tržišno učešće Alter Modusa sredinom 2022. godine u ukupnoj aktivi MFI iznosilo je 65%
Prema njenim riječima, pored programa koji podržavavaju žensko preduzetništvo, kao društveno odgovorna institucija, Alter Modus od 2016. godine, u saradnji sa organizacijom Green For Growth Fund SEE, sprovodi program energetske efikasnosti, koji omogućava klijentima renoviranje i adaptaciju poslovnih i stambenih objekata, primjenom i ugradnjom materijala koji utiču na smanjeni utrošak energije, a unapređuju komfor. Istim programom omogućava se i nabavka opreme i uređaja koji štede energiju. Program energetske efikasnosti od početka implementacije, zaključno sa septembrom 2022. godine, koristilo je 2.330 klijenata.
Žene su pouzdani klijenti Alter Modusa
Od samih početaka poslovanja Alter Modus prepoznaje preduzetnice kao značajne partnere u razvoju preduzetništva. Žene koje vode biznise pokazuju pojačanu odgovornost u izradi proizvoda i pružanju usluga, zadovoljenju potreba svojih klijenata i ispunjavanju obaveza prema dobavljačima i finansijskim institucijama, a sa druge strane, gotovo cjelokupan prihod iz biznisa usmjeravaju na porodicu i svoje najbliže. Ove vrijednosti, prisutne kod većine preduzetnica, čine ih pouzdanim i poželjnim klijentima za Alter Modus, kao finansijsku instituciju. Iz navedenih razloga Alter Modus je uvijek nastojao da ima posebne programe za žene u biznisu: 2002 – 2003 CWS program za žene na sjeveru za poljoprivredu, podrška za žene u djelatnosti trgovine u trajanju od osam godina i program WiB uz podršku EBRD-a, koji je počeo sa implementacijom 2019. godine. Posljednji program – WiB od početka implementacije koristilo je 575 klijentica. Zahvaljujući raznim programima koji podržavaju žensko preduzetništvo, učešće žena u portfoliju Alter Modusa, u posljednjih dvadeset godina, u prosjeku je 48%.
„Program koji je trenutno u početnoj fazi imlementacije namijenjen je registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Tokom Covid perioda, poljoprivreda i uzgoj životinja, pokazali su najveću fleksibilnost u odnosu na vanjske uticaje koji su doveli u disbalans ukupnu ekonomiju, kada su mikro i mali biznisi u pitanju. Sezonske aktivnosti u poljoprivredi i dugoročnost u povratu investicije, zahtijeva poseban pristup u finansiranju poljoprivrede, te je Alter Modus dizajnirao poseban program za registrovana poljoprivredna gazdinstva”, kazala je Kentera.
Navodi da stalno prilagođavanje ponude potrebama klijenata podrazumijeva kontinuirano praćenje, osluškivanje i preispitivanje promjena na tržištu, ali i prilagođavanje novim trendovima, tehnologijama i održivom razvoju. U planu za narednu godinu je razvoj programa za mlade u biznisu u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
„Dugoročno, Alter Modus planira da unaprijedi svoje proizvode i kanale prodaje i promocije shodno trendovima digitalizacije i primjene novih tehnologija. Time se Alter Modus priprema da nastavi da bude podrška novim generacijama preduzetnika, koji svoje djelatnosti baziraju na digitalnim i virtuelnim rješenjima, online kanalima prodaje i distribucije i inovativnim načinima izvršenja transakcija”, kazala je Kentera.
Dodaje da ove vrste dugoročnih promjena imaju znatan uticaj kako na ponudu Alter Modusa tako i na njenu unutrašnju organizaciju. One utiču i na razvoj novih kompetencija kod zaposlenih, a posljedično i na kulturu organizacije i sistem vrijednosti, te ih treba provoditi u pravo vrijeme, na sistematičan način, koji je prihvatljiv kako većini zaposlenih tako i većini klijenata.
Rajsferšlus i avangarda
Katarina Zlajić, umjetnica i dizajnerka, kreira unikatan nakit, toliko neobičan da je o njemu pisao kultni modni magazin Vogue, svrstavši je među 20 mladih dizajnerki čiji rad obećava velika djela. Ova osobena umjetnica studirala je vajarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, ali, kako kaže, nikada nije razmišljala o tome da bi se jednog dana mogla posvetiti izradi nakita. „Ja sam neko ko voli da istražuje i da eksperimentiše, da uči novo i nepoznato. U tom trenutku u mom okruženju nisam pronalazila originalan nakit koji bih mogla nositi i pomislila sam kako bih mogla probati da ga napravim za sebe”, navodi Zlajić. Dodaje da su se njeni prvi eksperimenti i pokušaji kreiranja nakita desili na posljednjoj godini studija. „Jednostavno sam krenula da učim kroz sopstveno iskustvo. I tako potpuno spontano pokušala sam napraviti nešto od rajsferšlusa, ne nadajući se da ću u tome ostati dugo i ne znajući gdje će me to tačno odvesti. Jednostavno sam osjetila potencijal rajsferšlusa da se kroz njega mogu potpuno izraziti. Nikada ranije nisam imala susreta sa bilo kakvim procesom izrade nakita, a u mom slučaju baš zbog materijala koji sam odabrala, otkrila sam i istražila tehniku izrade nakita od rajsferšlusa, spoznavajući njene mogućnosti i danas”, rekla je ona. Zlajić za izradu kolekcija, osim rajsferšlusa, koristi i prirodno kamenje, obično nepravilnog oblika i jarkih boja. Sve kolekcije izrađuje ručno, vodeći računa o detaljima i kvalitetu tokom cijelog procesa izrade.
Buket ljubavi
Dubravka Raičević, vlasnica cvjećare „Laviola”, nastavila je porodičnu tradiciju i već pola decenije u brojne domove u Podgorici, a i šire, unosi boje i mirise najljepšeg cvijeća. „Cvjećara, koja od 2017. godine u Podgorici posluje pod imenom „La Viola”, zapravo je porodično nasljeđe. To je ujedno bila i motivacija za ulazak u posao, za nastavak i širenje djelatnosti kojom se moja porodica godinama bavila sa puno ljubavi. Danas, nakon pet uspješnih godina poslovanja, motivišu nas klijenti koji su prepoznali naš rad, trud i ljubav, i radi kojih smo i dalje tu. Trudimo se da opravdamo i njihovo povjerenje i ponudimo svakog dana i svake godine sve bolju i kvalitetniju ponudu i uslugu”, kaže Raičević. Navodi da, kao vlasnica cvjećare, osjeća veliku odgovornost prema svom poslu, ali i ogromnu ljubav koju nesebično uzvraća klijentima: „Klijenti svakodnevno postaju dio naše poslovne porodice i čine me jako ponosnom na zajednički uspjeh“.
Vjera u sebe
Priča mlade i uspješne preduzetnice Gordane Kovačević puna je ohrabrenja za sve žene koje žele da ostvare snove i pokrenu sopstveni biznis. Ova diplomirana fizioterapeutkinja profesionalnu karijeru započela je u javnom zdravstvu, ali ju je želja da se bavi kozmetičkim uljepšavanjem lica dovela do sopstvenog Kozmetičkog salona „Goca” i zvanja master artist za trajno iscrtavanje obrva i usana. Ima i svoju liniju proizvoda za obrve, pod brendom „Goca”, koji su našli put do brojnih klijenata. Kaže da je imala jaku želju da se bavi kozmetikom i da ju je samo pratila. „Ta želja je ujedno i težnja da budem nezavisna, da sama odlučujem kada i koliko radim, da razvijam svoj biznis i da sama budem odgovorna za njega. Naravno, bila sam svjesna svojih mogućnosti i da sam talentovana. Znala sam da mogu uspjeti, iako sam za ovakav poduhvat prema mišljenju drugih imala malo godina, malo životnog i malo radnog iskustva. Ali ja sam znala da mogu i krenula sam”, kaže Kovačević. Objašnjava da nije bilo lako pokrenuti biznis, da je bilo mnogo odricanja, ali da, koliko god da je bilo teško, nije posustajala. Navodi i da je odlučila da se obučava i usavršava, ali da nije imala dovoljno novca. Pomoć je potražila od Alter Modusa, a sve poslije toga jeste istorija. „Sada sam tu gdje jesam, uspješna mlada preduzetnica, koja sa istim žarom radi i razvija svoj biznis.”, navela je Kovačević.
Miris ruže
Miris ruža mnoge vrati u djetinjstvo, u odaje baka i tetaka, u toplinu doma i jednog vremena koje živi u sjećanjima. Jelena Pejanović iz Bara bavi se uzgojem ruža i proizvodnjom proizvoda od ruža. Njen mali tim, kako kaže, čvsto se drži tradicije i kvaliteta. Posao kojim se bavi „nastao” je iz ljubavi prema cvijeću i iz želje da se iskoristi porodično imanje koje je pogodno za uzgoj ružičnjaka. Firmu je osnovala uz pomoć podsticaja za preduzetništvo i za inovativnost kroz agrobiznis. „Odluka da živimo na porodičnom imanju u Crmnici pomogla mi je da dođem na ideju da osnujem porodični biznis, kako bismo pokazali ljubav prema tradiciji i kvalitetnom životu na selu. Stvorili smo svoju oazu sreće i mira”, navodi Pejanović. U ponudi imaju, kako dodaje, proizvode od ruža na koje stavljaju veliki akcenat. „Možemo reći da je to naš zaštitni znak. Svaku laticu ručno beremo i peremo, stavljamo je u staklenku da odstoji na suncu sedam dana. Nakon toga stavljamo određenu količinu šećera, i zadnji korak jesu pasterizacija i punjenje u flaše. Prilikom otvaranja flaše osjeti se miris, a ukus pri prvom gutljaju. Pored proizvoda od ruža imamo i sirupe od nara, zove i nane. U ponudi imamo i veliki broj biljnih i voćnih likera, kao i raznovrsne džemove”, kaže Pejanović. Ističe da se kao vlasnica biznisa osjeća posebno kada svoje proizvode vidi u prodavnicama i na drugim prodajnim mjestima. „Posebno zadovoljstvo mi pružaju utisci i impresije mušterija koje me promovišu na društvenim mržama. Osim toga, snagu mi ulivaju moj suprug i porodica”, kaže Pejanović.