Poslovnu kulturu mijenjati primjerom, a ne deklarativno

Ženama u poslovnoj zajednici pripada i prostor i uticaj i glas – njihovo mjesto mora biti neupitno, ravnopravno i vidljivo. Poslovnu kulturu ne možemo samo prepisivati, moramo je pisati iznova.

Ženama u poslovnoj zajednici pripada i prostor i uticaj i glas – njihovo mjesto mora biti neupitno, ravnopravno i vidljivo. Poslovnu kulturu ne možemo samo prepisivati, moramo je pisati iznova, kazala je Ljiljana Burzan-Nikolić, osnivačica inicijative Top Women Business Montenegro i direktorka Agencije za kreativne komunikacije BI Communication na panelu „TWBM Talks: Od nasljeđa do budućnosti – Rewriting Business Culture“, koji je organizovan u okviru  Festivala medija i kreativnih industrija CIM FORUM 2025.

Ona se zahvalila svakoj ženi i svakom muškarcu koji svojim primjerom, a ne deklarativno, mijenjaju poslovnu kulturu, i podsjetila da je inicijativa TWBM pokrenuta 2022. godine sa ciljem podrške ženskoj poslovnoj zajednici i doprinosa promjeni percepcije i pozicije žene po pitanju uloge vidljivosti i uticaja u biznisu.

Burzan-Nikolić smatra da iako poslovnu kulturu svakodnevno oblikuje najmanje 50% žena, njene temelje još uvijek preispitujemo kada je u pitanju ravnopravna pozicija žena i muškaraca koja je zadata u njenom kodu.

Ona je kazala da je važno govoriti otvoreno i o fenomenu „gender washinga“, odnosno prividnoj podršci ženskom biznisu. Podsjetila na nalaze ankete koju je među svojom online zajednicom sprovela TWBM inicijativa, a koja je pokazla da se više od 98 odsto ispitanica srelo sa fiktivnim oblicima podrške ženskom biznisu, a tek oko 1,6 odsto se izjasnilo da nije sigurno i da je teško prepoznati navedenu pojavu.

Adrijana Husić, osnivačica i direktorka Communication Studio Cassiopeia napomenula je da je postojeća poslovna kultura dominantno vezana za nedavanje dovoljno podrške ženama. „Možemo da mijenjamo određene kodove i određena pravila, ali moramo da nađemo vrijeme, mjesto i silu koja će nam biti podrška, a to su upravo oni sa kojima dijelimo iste vrijednosti, jer će nas, u suprotnom, sistem izbaciti“, pojasnila je ona.

Husić bi voljela da se postojeći sistem, koji trenutno ne radi u korist svih, malo brže, jače i glasnije mijenja. Podsjeća da živimo u dominantno muškom poslovnom svijetu i da ženama nedostaje prave i suštinske solidarnosti i podrške.

Filip Popović, direktor Centra za iskustvo i podršku potrošača u kompaniji Avon International smatra veoma važnom svoju ulogu u promovisanju ravnopravnog statusa žena u dominantnom muškom poslovnom okruženju.

„I u Avonu, koji dominantno jeste kompanija za žene, borim se da žene budu promovisane. Lako bi mi bilo da nađem i zaposlim muškarce u svom timu, ali nekako, na nivou vrijednosti i želja, uvijek biram žene. Možda to nije uvijek profesionalno, ali smatram da ni druga polovina svijeta nije profesionalna“, rekao je on.

Popović navodi da je njegov pristup jedan od načina na koji se bori za „ispravniji“ položaj žena u poslovnom svijetu, pojašnjavajući da je to u stvari „pozitivna“ diskriminacija. „Moraju svi biti svjesni da postoji nešto u ženskoj energiji i u načinu odlučivanja što zaista donosi povećani kvalitet“, naveo je on, dodajući da treba još raditi na unapređenju poslovnog okruženja da bi ono bilo povoljnije za generacije koje dolaze.

Ana Nives Radović, autorka i osnivačica FinTech Online Centra kazala je da ju je prvo poslovno iskustvo naučilo da ne postoji osoba koju ne možete lijepo primiti u neku zajednicu ili poslovnu relaciju bez obzira na to koliko ste napredni i superiorni, što se često u timovima dešava.

„Kada nekome date šansu, kada nekoga malo više uvažite nego što sistem sam po sebi to postavlja, u tom trenutku mijenja se čitava atmosfera i rezultati su uvijek bolji“, rekla je ona, pojašnjavjući da se kod žena, u poslovnim odnosima, uvijek prepoznaje neka vrsta novog načina razmišljanja.

Njeno iskustvo jeste da su žene, koje su se uključivale u timove, donosile mnogo više korisnih znanja i načina razmišljanja, i stvorile mnogo korisnih projekata. Ona je navela da je malo primjera, i obično su to male kompanije, u kojima žene nijesu diskriminisane ni na jednom planu. „Gender washing kao pojava postoji veoma dugo i ono što me ohrabruje jeste to što generacije koje dolaze imaju mnogo više svijesti o tome nego ranije generacije, uključujući i našu, i što su mnogo više svjesne da neke stvari treba da se mijenjaju“.

U nastavku možete pogledati cijeli snimak panela.

(Visited 75 times, 1 visits today)