Crnogorska prijestonica Cetinje osobena je po mnogo čemu. Reklo bi se da tu i vrijeme ima svoje mjere i trajanje. Ali kad se razgrnu grane lipa i prebroje svi kuneti, kamene ploče i ina zdanja, kada se ispadaju cetinjske kiše, ljudi su ono što vas za tren ostavi bez daha i iznova oduševi jednostavnošću, prisnošću, znavenošću. Ekonomistkinja i umjetnica Tijana Živaljević, Cetinjanka i građanka svijeta, svoje najtananije djelove duše pretočila je u dvije knjige – Dijalozi u Parizu i Dijalozi u Crnoj Gori, ali i u autorski nakit Cvijet Lovćena. Kaže da je stvaranje autorskog nakita njen prioritet, ali i da je veoma teško uskladiti umjetnost i biznis.       
„U mom slučaju ulazak u privatni biznis bio je poslje­dica stvaranja. Prvo sam stvorila kolekciju nakita Cvijet Lovćena, a zatim je privatni biznis došao kao neophodna platforma da bi kreacija mogla da dođe od autorke do klijenata i da pruži mogućnost sara­dnje i sa drugim privatnim biznisima i institucijama“, pojašnjava ona. 
Živaljević navodi da su dizajn i prodaja autorskog nakita Cvijet Lovćena osnovna djelatnost njene kompanije, koja posluje od oktobra 2021. godine. Izrađuje nakit od srebra – ogrlice, naušnice, narukvice i broševe. Kolekcija Cvijet Lovćena za sada broji trinaest cvjetova: kaćun, cvijet lipe, žukva, poljska ljubičica, mirisna ljubičica, divlji mak, nezaboravak, zvončić, visibaba, Grisebahova lala, ruža, jaglika i oleandar. Pored Cvijeta Lovćena tu je i Orao Lovćena tj. silueta leta surog orla.
„Dizajnirati kolekciju nakita Cvijet Lovćena za mene je značilo, prije svega, stvoriti komad primijenjene umjetnosti koji nas podsjeća da smo mi cvijet Lovćena – da njegovu ljepotu i nježnost, ali i istrajnost i snagu nosimo već u sebi“, kazala je ona.
Živaljević smatra da žene, ako žele da se bave biznisom, treba da budu istrajne. Njen nakit, osim u Crnoj Gori, ima kupce i u inostranstvu. Najtraženiji cvijet iz kolekcije jeste kaćun, a po narudžbini radi i privjeske, minđuše i broševe sa pozlatom.   
„Vjerujem da je važno istrajati u svojoj viziji i radu i imati otpornost – kao cvijet Lovćena, a zatim će tržište dati i davati povratnu informaciju. Podrška društva, pri čemu mislim na institucionalnu podršku ženskom biznisu, i podrška porodice od ogromnog su značaja“, rekla je on. 
Vjeruje da kako vrijeme pokaže da je rad cijenjen, raste i podrška, a samim tim i lakša je i bolja organizacija vremena posvećenog poslu i porodici.
„Danas i naučni podaci pokazuju da žene mogu da postignu isto koliko i muškarci. Međutim, ukoliko ne postoji saradnja između žena i između žena i muškaraca, teško je ići naprijed kao civilizovano društvo“, kaže Živaljevićeva. 
Ona tvrdi da ukoliko je želja za privatnim biznisom ili napredovanjem istinska želja  žene, a ne pritisak bliže ili dalje sredine, ukoliko se željeni put probija zna­njem, radom i dobrim namjerama za društvo, onda će svako uključivanje žena u biznis ili preuzimanje upravljačkih pozicija donijeti neprocjenjivo lično ispunjenje i neprocjenjiv doprinos razvoju društva. 
„Mislim da jeste najteže uskladiti umjetnost i biznis. Umjetnost i biznis imaju različita pravila po kojima funkcionišu i različite ciljeve. U slučaju Cvijeta Lovćena, moj prioritet jesu kreacija i kvalitet proizvoda, a sve ostalo dolazi samo kao posljedica”, poručila je Živaljević.