Jedan od bitnijih izazova koji UNDP prepoznaje u Crnoj Gori jeste nedovoljna zastupljenost žena u proce­sima donošenja političkih odluka i na rukovodećim pozicijama. Iako žene čine većinu stanovni­štva, njihova zastupljenost na višim političkim funkcijama i na pozicijama na kojima se donose odluke ograničena je, kaže Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, izostanak žena u političkoj sferi često dovodi do politika koje zanemaruju potrebe i perspektive polovine stanovništva. Kaže i da je vidjela da su žene u Crnoj Gori spremne da preuzmu ove uloge, što je moguće samo uz odgovarajuću sistemsku podršku. Dodaje da UNDP posvećeno radi na tome da žene budu važan segment razvoja zemlje, posebno kako Crna Gora napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji.

U Crnoj Gori ste na poziciji stalne predstavnice UNDP-a godinu dana. Na osnovu dosadašnjih saznanja i iskustava – koji su razvojni izazovi sa kojima se Crna Gora suočava kada je u pitanju rodna ravnopravnost? 
Kada sam stigla u Crnu Goru, bila sam impresionirana nevjerovatnim potencijalom i kompetencijama žena u različitim sektorima ove prelijepe zemlje. Od urbanih centara do ruralnih zajednica, svjedočila sam njihovoj otpornosti, kreativnosti i liderstvu na djelu. Uprkos tome, brojni sistemski faktori i dalje ograničavaju njihovo potpuno učešće u društvu. Moram istaći da smo globalno i dalje daleko od postizanja suštinske ravnopravnosti između muškaraca i žena. Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu navodi da se čitav svijet suočava sa izazovima – kao što su zakoni koji podstiču neravnopravnost, kontinuirane razlike u prihodima i rodno zasnovano nasilje – koji i dalje usporavaju napredak u ljudskom razvoju. Promjena društvenih normi i kulturnih stavova jeste proces koji zahtijeva vrijeme i trud, a u digitalnom svijetu negativni glasovi često su glasniji. Naš pristup u UNDP-u usmjeren je na snage i pozitivne segmente koje Crna Gora može iskoristiti kako bi osnažila ljudski potencijal i napredovala u ljudskom razvoju. Očigledno je da su odlučnost i snaga žena među ključnim vrijednostima Crne Gore. Žene su spremne da pokrenu i vode pro­mjene. Jedan od bitnijih izazova koji UNDP prepoznaje u Crnoj Gori jeste nedovoljna zastupljenost žena u procesima donošenja političkih odluka i na rukovodećim pozicijama. Iako žene čine većinu stanovništva, njihova zastupljenost na višim političkim funkcijama i na pozicijama na kojima se donose oduke ograničena je. Istraživanje UNDP-a iz 2023. godine o političkom učešću žena pokazuje da, od uvođenja višepartijskog sistema do 2023. godine, sve žene koje su obavljale poslaničke funkcije ne bi mogle popuniti nijedan skupšti­nski saziv od 81 mjesta. Ovo jasno ukazuje na potrebu za dodatnim radom na povećanju zastupljenosti žena. Izostanak žena u političkoj sferi često dovodi do politika koje zanemaruju potrebe i perspektive polovine stanovništva. Jačanje mehanizama koji promovišu veću političku participaciju žena na lokalnom i nacionalnom nivou od suštinskog je značaja. Vidjela sam da su žene u Crnoj Gori spremne da preuzmu ove uloge, što je moguće samo uz sistemsku podršku.

Kako rodno zasnovano nasilje i ekonomske nejednakosti utiču na žene u Crnoj Gori, i kakav je napredak postignut u rješavanju tih problema?
Rodno zasnovano nasilje predstavlja još jedan izazov. Od 2017. godine u Crnoj Gori se dogodilo 17 slučajeva femicida, a najmlađa žrtva imala je samo 18 godina. Iako je značajan iskorak napravljen poboljšanjem zakonodavnog okvira, nedostatak kapaciteta u insti­tucijama i nevladinim organizacijama koje pružaju podršku žrtvama, ograničava njihovu efikasnost. Rješavanje tog pitanja zahtijeva i zakonodavne akcije i kontinuirane napore u suzbijanju štetnih društvenih stavova i u jačanju sistema podrške za žrtve, kao i dodatni rad sa muškarcima i ženama. Ekonomska neravnopravnost prisutna je kao ko­nstantan izazov. Mnoge žene, posebno u ruralnim područjima, zaposlene su u neformalnoj ekonomiji, sa ograničenim pristupom stabilnim i dobro plaćenim poslovima. Svega 16% žena u Crnoj Gori nositeljke su domaćinstva, a tek trećina njih su vlasnice ili suvlasnice poljoprivrednog zemljišta. Ovi statistički podaci odražavaju sistemske prepreke sa kojima se žene suočavaju u postizanju ekonomske nezavi­snosti. Pored toga, teret brige o domaćinstvu, djeci, starijim članovima porodice nesrazmjerno pada na žene, koje u prosjeku provedu deset godina života u neplaćenom radu. Ovo znatno utiče na njihove mogućnosti da učestvuju na tržištu rada i ograničava njihov ekonomski potencijal. Rješavanje ovih izazova kroz ciljane politike i sistemsku podršku ključno je za ekonomsko osnaživanje žena.

Koji su osnovni izazovi sa kojima se suočavaju žene u Crnoj Gori kada je riječ o njihovoj zastupljenosti na liderskim pozicijama i o njihovom napredovanju u preduzetništvu? Na koji način UNDP podržava rodnu ravnopravnost u poslovnom svijetu i kako povećava mogućnosti za žene preduzetnice u procesu pristupanja Crne Gore EU i usklađivanja sa Ciljevima održivog razvoja (SDGs)?
U ovom procesu podizanje svijesti i konkretne akcije jednako su važni. Prema zapažanjima UNDP-a jedan od ključnih izazova sa kojima se žene suočavaju, kada je u pitanju započinjanje biznisa, jeste i nedostatak održivog pristupa finansijskim resursima. Kao odgovor na to, UNDP blisko sarađuje sa Vladom Crne Gore i sa drugim relevantnim partnerima na jačanju politika koje podržavaju rodnu ravnopra­vnost u poslovnom svijetu. Jasno je da je to posebno važno za zemlju u kontekstu procesa pridruživanja EU. Put Crne Gore ka članstvu u EU usklađen je sa Ciljevima održivog razvoja, posebno sa ciljem 5, koji se fokusira na rodnu ravnopravnost. Ključna pregovaračka poglavlja koja pokrivaju oblasti socijalne politike i zapošljavanja, obrazovanja i pravosuđa, od presu­dnog su značaja za promociju rodne ravnopravnosti – kroz podsticanje pravednih radnih praksi, inkluzivnog obrazovanja i snažnih antidiskriminatornih zakona. Usklađivanjem svojih politika sa standa­rdima EU i Ciljevima održivog razvoja, Crna Gora ostvaruje veliki napredak ka rodnoj ravnopravnosti i održivom razvoju. Kroz proces orodnjavanja politika na lokalnom nivou, kreirane su linije podrške ženskom preduzetništvu, što se pokazalo kao dobra strategija, jer su ženama omogućena bespovratna sredstva za započinjanje biznisa. Ova dobra praksa treba da posluži kao model za dalje unapređivanje i nastavak podrške ženskom preduzetništvu. Da bi ovi napori dali dugoročne rezultate, potrebno je da budu dio sistemskog rješenja. Kako se Crna Gora približava članstvu u EU, regulisanje zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama postaje od ključne važnosti. Nedavno usvojena direktiva EU o ženama u upravnim odborima zahtijeva najmanje 40% njihove zastupljenosti do sredine 2026. godine, dok Crna Gora trenutno ima oko 20%. To pokazuje da nam predstoji rad, ali i da je pred nama prilika za znatan napredak.

S obzirom na to da je segregacija na tržištu rada najizraženija u savremenim i tradicionalno ʼmuškimʼ sektorima, kao što su IT i STEM oblasti, koje konkretne korake Crna Gora može preduzeti da podstakne žene da biraju karijere u ovim sektorima – istovremeno osiguravajući da digitalna i tehnološka transformacija podjednako koristi i muškarcima i ženama?
Iako ne raspolažemo detaljnim statističkim podacima, dostupni podaci govore da žene na Zapadnom Balkanu obavljaju samo oko 14% poslova u STEM oblastima. Svjesno ili nesvjesno, predrasude koje su prisutne u porodici, široj zajednici i u obrazo­vnom sistemu, utiču na formiranje stavova dječaka i djevojčica o ʼrodno primjerenim profesijamaʼ već u ranim fazama njihovog života. Kao dio među­narodnih napora, poput Globalnog digitalnog sporazuma, koji je Generalna skupština UN usvojila u septembru ove godine, velika pažnja usmjerena je na eliminisanje digitalnog rodnog jaza i obezbjeđivanje jednakog pristupa tehnologiji i obrazovanju, kao i na mogućnosti za žene u digitalnim industrijama. Podaci na globalnom nivou pokazuju da žene imaju ograničen pristup digitalnim tehnologijama i manje prilika da steknu napredne tehnološke vještine. Kako bi Crna Gora osigurala rodnu ravnopravnost u digitalnoj eri, važno je da politike omoguće ženama pristup digitalnoj infrastrukturi i edukaciji u IT oblasti, sa posebnom pažnjom za žene iz ruralnih područja. Razvijanje programa obuke i subvencionisanih IT treninga koji ženama pružaju potrebne vještine za ulazak u digitalnu ekonomiju, praktičan je način za smanjenje rodnog jaza. Crna Gora bilježi rast podjela, polarizacije i govora mržnje, posebno usmjerenog ka ženama u politici, biznisu i dru­štvenom životu – naročito na online platformama. I iz EU ukazuju da su rodno zasnovani govor mržnje i mizoginija, posebno tokom izbornih kampanja i posebno na društvenim mrežama, postali alarmantno učestali. Ovi slučajevi često ostaju neprijavljeni zbog straha i srama, pri čemu 81,4% žrtava ostaje u tišini. U odgovoru na ove izazove, UNDP u Crnoj Gori aktivno se bori protiv rodno zasnovanog govora mržnje, seksizma i mizoginije kroz jačanje ženskog lide­rstva, promociju dijaloga i podsticanje saradnje. Kroz ciljane obuke, razvoj vještina i mentorske mreže, UNDP pruža ženama prilike da se uključe u digitalne i tehnološke se­ktore, preuzmu liderske uloge, osiguravajući da digitalna transformacija bude inkluzivna i ravnopra­vna. Ovi napori teže stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg okruženja, u kojem žene mogu napredovati ka liderskim pozicijama. S obzirom na to da je važno da žene izađu iz tradicionalnih uloga i da postanu aktivne učesnice u oblikovanju politika koje ih se tiču, UNDP je pokrenuo online platformu www.zenskibiznis.me. Ova platforma nudi resurse, obuke i programe podrške za sadašnje i buduće preduzetnice, osnažujući ih da se aktivnije uključe u poslovne i institucionalne mreže. Na ovaj način, žene kao nositeljke transformativnih procesa mogu preuzeti aktivniju ulogu kada je u pitanju uticaj na tržišne uslove i politike. Pored toga, u partnerstvu sa Regionalnim savjetom za saradnju UNDP je osnovao regionalnu mrežu za žene u STEM-u na Zapadnom Balkanu, sa ciljem razbijanja rodnih stereotipa i podsticanja žena da biraju perspektivne i dobro plaćene poslove.