Žensko preduzetništvo važan je segment razvoja ukupne ekonomije. Riječ je o najbrže rastućoj kategoriji u preduzetničkom svijetu, u svim zemljama, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja. Razvijanjem ženskog preduzetništva stvaraju se preduslovi za otvaranje novih radnih mjesta i razvoj inovacija, što omogućava razvoj društva u cjelini, kaže Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore. 

Privredna komora snažno podržava razvoj ženskog preduzetništva. Da li ovaj segment raste željenom brzinom? 
Žene čine skoro polovinu svjetske populacije a ipak, vjekovima, njihov doprinos poslovnom svijetu nije dovoljno vrednovan, a nerijetko je izostajala sistemska podrška. Svjedoci smo da se promjene ipak dešavaju i da žene zauzimaju mjesto koje im pripada kao kreatorkama, inovatorkama i donosite­ljkama odluka. Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori dalo je novu dimenziju poslovnom svijetu, učinilo ga je inkluzivnijim i prosperitetnijim. Možda je put razvoja nekad bio brži, nekad sporiji, često se na tom putu nailazilo na prepreke, ali ako samo pogledamo gdje je žensko preduzetništvo bilo prije deceniju ili dvije, a gdje je danas, možemo biti zadovoljni i ponosni na učinjeno i ostvareno. Polako, ali sigurno, svi zajedno, rušili smo stereotipe i predrasude. Žene su danas pokazale da pored uspješne brige o domu i porodici, i te kako mogu biti upješne i u vođenju svog biznisa – balansirajući, svakodnevno, upravo između privatnog i poslovnog života. Istim tempom i sa istim žarom moramo nastaviti.  

Da li su ženski biznisi, kroz godine, dostigli nivo očekivanog razvoja? 
Sve je više žena koje pokreću i vode sopstveni biznis, uprkos izazovima kojih nije malo. Prije desetak godina jedna od deset kompanija bila je u vlasništvu žena. Danas je svaka četvrta kompanija u vlasništvu žena ili su žene većinske vlasnice. Finansijske iskaze za 2023. godinu predao je 37.841 privredni subjekt, od čega je skoro 10.000 ili oko 25 odsto u vlasništvu žena. Dobra vijest je da se broj kompanija u vlasništvu žena povećava i po broju i po ekonomskom uticaju, ali i dalje postoji veliki potencijal za rast i razvoj.

Šta je bitno za dalji razvoj? U kom pravcu bi podrška trebalo da bude usmjerena? 
Veoma je važno da postoji sistemska i dobro osmi­šljenja podrška. Uz to, moramo zajedno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva. Oblasti u kojima je najviše prisutno žensko preduzetništvo jesu turizam, ugostiteljstvo, trgovine, zanati, dok i dalje govorimo o skro­mnim brojkama u IT sektoru i tehnologijama. Zato je va­žno da više promovišemo žene u nauci, u STEM oblastima, da govorimo o njihovom doprinosu u istra­živanjima, razvoju, inovacijama. Mišljenja sam da je obrazovanje vrlo važan segment za dalji rast i razvoj ženskog preduzetništva, i uopšte za lični rast i razvoj svake buduće liderke. Naoružane znanjem, vjerom u sebe, korak po korak, može se dostići cilj. Prema podacima Uprave za statistiku, na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori na osnovnim studijama tokom 2023. godine diplomirala su 3.084 stude­nta – 61,8 odsto ženskog i 38,2 odsto muškog pola. Kada su u pitanju magistarske ili doktorske studije, statistika potvrđuje da žene imaju visoku motivaciju i posvećenost ka usavršavanju znanja. Tokom 2023. godine, magistarske/master studije završilo je 70,2 odsto studentkinja, odnosno 29,8 odsto studenata muškog pola. Zvanje doktora nauka u 2023. godini steklo je 60 odsto studentkinja i 40 odsto studenata muškog pola.  

Koji su najveći izazovi sa kojima se susreću žene u biznisu? U kom dijelu je i dalje potrebna sistemska podrška?
Žene u biznisu i dalje se susreću sa brojnim izazovima – čak 40 odsto njih je kao najveći izazov navelo pristup finansijama. Studije pokazuju da žene teže dolaze do početnog kapitala i investicija za svoje biznise. Privrednice u Crnoj Gori kao probleme ističu komplikovane administrativne procedure i nelogi­čna regulatorna rješenja, visine državnih i lokalnih poreza i dažbina, nelojalnu konkurenciju u vidu neregistrovanih biznisa iz njihove djelatnosti i sl. To se u velikoj mjeri poklapa sa biznis barijerama koje je identifikovala cjelokupna poslovna zajednica kroz istraživanje koje je Komora sprovela tokom aprila i maja 2024. godine, a u kojem su privrednici kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori prepoznali – nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost, sporu naplatu potraživanja i neefikasnu javnu administraciju i visoke fiskalne i parafiskalne namete. Moramo spomenuti da neravnoteža između profesionalnog života i obaveza u vezi s porodicom često čini karijere žena izazovnijim, a da nedostatak liderki može otežati mladim ženama da se identifikuju s rukovodećim pozicijama. Kada govorimo o upravljačkim strukturama kompanija, stati­stika ukazuje na veoma malu zastupljenost žena na pozicijama izvršnih direktorica i u upravnim odborima – oko 18 odsto, kako državnih tako i preduzeća koja su osnovale opštine.  

Kako promijeniti ustaljeni narativ o muškim i ženskim poslovima?
Važno je jačati i promovisati ženski liderski potencijal i pripremati poslovni ambijent u Crnoj Gori za primjenu obavezujuće Direktive EU o uravnoteženoj zastupljenosti polova na pozicijama ekono­mskog odlučivanja. Slabija zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama može se objasniti nizom fa­ktora, koji proističu iz duboko ukorijenjenih dru­štvenih normi i predrasuda. Rodni stereotipi i predrasude, sa kojima se često suočavaju žene, igraju ključnu ulogu u ovom kontekstu. Tradicionalno se od žena očekuje da se bave određenim „ženskim“ poslovima, dok se muškarcima daju rukovodeće uloge. Ovi stereotipi ograničavaju izbor karijere ženama i otežavaju im pristup rukovodećim pozicijama. Ipak, ne možemo zanemariti ni činjenicu da preduzeća koja vode žene u Crnoj Gori zapošljavaju preko 10.000 ljudi, što jasno pokazuje koliko je značajan njihov doprinos smanjenju nezaposlenosti. Ekonomski nezavisne žene postaju pokretačka snaga pozitivnih promjena u zajednici. Kompanije koje vode žene takođe su često inkluzivnije i otpornije na krize. Istraživanja pokazuju da žensko rukovodstvo može dovesti do boljeg odlučivanja i veće posvećenosti  dugoročnijem uspjehu, što je ključni faktor u globalnom, promjenljivom poslovnom okruženju. Finansijski nezavisne žene imaju veću moć i uticaj u društvu. To im dodatno omogućava da podrže inicijative i politike koje promovišu jednakost, kao što su ravnopravne plate, bolje radne uslove i zaštita od diskriminacije.