Nina Drakić prva je žena predsjednica Privredne kmore od njenog osnivanja 1928. godine. Poslije godinu dana mandata na čelu krovne organizacije koja okuplja crnogorsku privredu, Drakić je uvjerena da svojim angažmanom doprinosi poslovnoj kulturi koja pretpostavlja kolegijalnost, saradnju, te donošenje meritornih odluka na osnovu savjetovanja. Vjeruje da Privredna komora poklanja bitnu pažnju ženama u biznisu, te da su u današnjoj Crnoj Gori u „dobrom trendu” kulturološke prilike koje su vezane za pitanja rodne senzitivnosti.
„Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – Indeks politika za MSP iz jula ove godine, Crna Gora je ostvarila najveći napredak u oblastima cjeloživotnog učenja i ženskog preduzetništva, institucionalnih i regionalnih okvira za kreiranje MSP politika, servisa za podršku MSP, javnih nabavki, kao i učešća MSP u zelenim ekonomijama. Kada je u pitanju žensko preduzetništvo, ono je vrednovano ocjenom 4,47, koja je znatno viša nego za prošlu godinu, kada je iznosila 3,83”, kaže Drakić. Ona navodi i da najnoviji podaci govore da je sve više žena u Crnoj Gori koje pokreću i vode sopstveni biznis, te da je od ukupnog broja predatih finansijskih iskaza, svaka četvrta kompanija u vlasništvu žena ili su žene njihovi većinski vlasnici. Posmatrano po sektorima, kako je objasnila, žene su najčešće vlasnice kompanija koje posluju u sektoru trgovine (27,4%), zatim u sektoru stručne, naučne i tehničke djelatnosti (17,5%), te u sektorima usluga smještaja i ishrane (11%) i ostalih usluga. „Prostor za dalje unapređenje stanja vidim u djelatnostima čiji napredak leži u inovacijama, što je realno imajući u vidu snažan potencijal zasnovan na formalnom obrazovanju, u kojem se prepoznaju i master i doktorske diplome. Sada je vrijeme za bolju promociju doprinosa žena u istraživanju, inovacijama, i uopšte u nauci”, smatra Drakić.
4,6% povećan je broj MSP u vlasništvu žena za dvije godine
Kroz sistemsku podršku ovoj vrsti preduzetništva, kako ocjenjuje, direktno se utiče na smanjenje nezaposlenosti i uključivanje svih potencijala društva u funkciju ekonomskog napretka. Time se pomaže procesu transformacije crnogorske privrede i jačanju konkurentnosti, što će olakšati njeno uključivanje u jedinstveno tržište Evropske unije.
Govoreći o tome koji su ključni problemi sa kojima se susreću žene u biznisu u Crnoj Gori, Drakić je kazala da je kriza izazvana pandemijom korona virusa pogodila globalnu ekonomiju, što uključuje i biznise koje vode žene.
„Eurochambers je sproveo online istraživanje o posljedicama COVID-19 među ženama preduzetnicama početkom 2021. godine i ono je obuhvatilo 20 zemalja, među kojima i Crnu Goru. Rezultati su potvrdili da je prisutan problem likvidnosti i to najviše u sektoru turizma i ugostiteljstva, kao i da je pandemija narušila ravnotežu privatnog i poslovnog života”, kazala je Drakić.
Cilj – smanjiti razliku u zaradama žena i muškaraca
Drakić kaže da živimo u regionu u kojem je i dalje u određenoj mjeri prisutan patrijarhalni model privređivanja. Žene nerijetko obavljaju poslove za koje nijesu plaćene jednako kao i muškarci. „Ova tema nije prisutna samo kod nas, i zato se koncept ženskog preduzetništva razvija kao povoljan globalni trend. Podaci na nivou EU tokom 2021. godine ukazuju da među polovima postoji razlika u platama od oko 10,8%. Takođe, procenat radno angažovanih muškaraca (78,5%) veći je nego žena (67,7%). Rješavanje ovih pitanja prepoznato je Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020–2025”, kazala je ona. Podsjeća i da je prema Indeksu rodne ravnopravnosti za Crnu Goru iz 2020. godine razlika u zaradama muškaraca i žena i dalje veća od prosjeka u EU. „Dodaću da mi u Privrednoj komori težimo da se ove razlike anuliraju, prepoznajući to kao siguran put za stvaranje nove vrijednosti u ekonomiji i cjelokupnom društvu. U tom kontekstu, Privredna komora je definisala i posebnu nagradu za žene koje su vlasnice preduzeća ili uspješno upravljaju njima i biće uručena ove godine prvi put na svečanosti povodom Međunarodnog dana preduzetništva”, navela je ona.
Dodaje i da je oko tri četvrtine žena u biznisu izjavilo da imaju potrebu za unapređenjem digitalnih vještina, kako bi svoje poslovanje vodile na savremen i održiv način, prepoznajući u tome mogućnost za sticanje dodatnih kompetencija potrebnih da bi se suočile sa izazovima modernog ekonomskog doba.
Drakić kaže i da Privredna komora nastoji da pruži što više kvalitetnih informacija o dostupnim finansijskim sredstvima za žene u biznisu, uključujući i ona sredstva koja dolaze kroz sistem evropskih fondova. Kroz realizaciju velikog broja međunarodnih projekata i široku mrežu međunarodnih partnera, Komora promoviše mogućnosti koje su usmjerene na podizanje kapaciteta i konkurentnosti privrede, jasno prepoznajući svoju ulogu važnog servisa cjelokupnoj privredi.
Svaka četvrta kompanija u Crnoj Gori u vlasništvu je žena ili su žene njihovi većinski vlasnici
„Projekat EEN – Mreža evropskih preduzetnika (Enterprise Europe Network), pored ostalog, namijenjen je i jačanju partnerske mreže, koja omogućava zajedničko učešće u programima i bolji kvalitet i osavremenjavanje usluga članicama. U okviru EEN-a postoji i posebna RG za žensko preduzetništvo koja omogućava da se razmjenom iskustava gotovo 600 partnera jednostavnije dođe do odgovara na izazove sa kojima se susreću preduzetnice”, navela je Drakić. Pored toga, Komora se pridružila i WeGateu, tj. Evropskoj kapiji za žensko poduzetništvo, koju je osnovala Evropska komisija sa ciljem da omogući veću vidljivost ženskog preduzetništva, kao i umrežavanje svih zainteresovanih učesnica u ovoj oblasti preko jedinstvene platforme, trenutno najaktivnije za preduzetnice. To je mreža putem koje se dolazi do korisnih i inspirativnih informacija, uglavnom predstavljenih kroz kratke tekstove.
„Već godinama, u okviru Privredne komore funkcioniše Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo. Članice ovog radnog tijela uspješne su preduzetnice, predstavnice Vlade i brojnih institucija, kao i nevladinog sektora. Odbor razmatra aktuelne teme iz sfere biznisa, kao što su finansiranje ženskog preduzetništva, mogućnost učešća na otvorenim pozivima EU i drugih donatora za projekte, planira i učestvuje u organizaciji sajamskih nastupa, promocija i edukacija. Cijenim da Komora poklanja znatnu pažnju ženama u biznisu, u najširem smislu te riječi, a namjera je da se određene aktivnosti u narednom periodu dinamiziraju”, kazala je Drakić.
Upitana kako vidi situaciju u Crnoj Gori ako se globalno finansijski aspekat uzima kao glavna prepreka za razvoj biznisa u kojima su žene vlasnice ili članice uprava u kompanijama, Drakić podsjeća da je jedna od važnih aktivnosti stručne službe Privredne komore usmjerena na praćenje i analizu privrednih kretanja u Crnoj Gori, okruženju i šire.
„Stručne analize dostavljaju se Vladi i privredi. Prema istraživanju Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore, koje je uz partnersko učešće Privredne komore pripremio UNDP uz doprinos UNESCO i UN WOMAN – dvije od pet žena privrednica u Crnoj Gori suočile su se sa finansijskim teškoćama, kao što je plaćanje zakupa i režijskih troškova. Takođe, 38% žena navelo je da se suočava sa izazovima u smislu smanjenog finansijskog kapaciteta za pokriće osnovnih troškova života, kao što su hrana i higijenske potrepštine. Skoro 20% žena navelo je da su od prijatelja i porodice tražile finansijsku podršku kako bi prevazišle poteškoće”, rekla je ona.
Drakić je navela i da preduzetnice ukazuju na znatno smanjenje prihoda tokom COVID-a, kao i na činjenicu da rezultate nijesu uspjele povratiti na nivo iz pretkriznog perioda. Smatra da bi buduće ekonomske i podsticajne mjere, u tom smislu, trebalo da uzmu u obzir specifičnosti ovih djelatnosti, kako bi se jednako povoljni ekonomski uslovi održali na duži rok.
„U kontekstu pitanja dokle se u ovom segmentu stiglo posljednjih godina, valja podsjetiti da u Crnoj Gori postoji kvalitetan zakonodavni okvir. Nadležne institucije kreirale su različite oblike podrške kroz politike podsticaja za žensko preduzetništvo. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma ima pet programskih linija sa stimulativnim mjerama za žene. Investiciono-razvojni fond, kao važan kreditor, ima tri kreditne linije u različitim iznosima za podršku ženama u biznisu. Veoma bitno je spomenuti i da lokalne uprave dodjeljuju sve veće iznose bespovratne podrške preduzetnicama. Na taj način, stimulišu se žene korisnice da realizuju svoje biznis ideje i planove”, ocijenila je ona.
Drakić ukazuje da je sve to u toku posljednje decenije rezultiralo unapređenjem poslovnog okruženja za žene u Crnoj Gori – broj MSP u vlasništvu žena povećan je od 2018. do 2020. godine za 4,6%, uz jačanje udjela angažovanih žena za 10% u istom periodu.
U kriznim periodima više je žena na liderskim pozicijama
Drakić kaže da joj je čast što je dobila povjerenje privrednika i što su je izabrali da predstavlja i vodi Komoru. „To što sam prva žena na čelu institucije koja bezmalo jedan vijek okuplja cjelokupnu crnogorsku privredu i zastupa njene interese u prvi mah jeste privuklo pažnju javnosti. Kroz saradnju, sa ove pozicije, sa članicama, te partnerskim organizacijama, nakon godinu dana mandata mogu potvrditi da su kulturološke prilike u današnjoj Crnoj Gori, vezane za pitanja rodne senzitivnosti, u dobrom trendu”, rekla je ona. Drakić ukazuje da istraživanja na globalnom nivou potvrđuju da se u periodima kriza povećavao broj žena na liderskim pozicijama. „Prepoznato je da liderke imaju bolju vještinu transformacije, prepoznaju potrebne promjene i lakše angažuju zaposlene da se usmjere na više od pojedinačnog doprinosa. Karakteristika liderki je da ohrabruju saradnju, donošenje odluka uz savjetovanje i razvijanje kolegijalnog radnog ambijenta. To je način rada koji je imanentan ženama i potvrđeno je da daje rezultate. Vjerujem da i sama dajem doprinos u tom pravcu, na što me obavezuje povjerenje privrede i kredibilitet devedestpetogodišnjeg trajanja institucije na čijem sam čelu”, poručila je Drakić.